Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine traga za oko 7.600 nestalih

Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine istakao je da je nedostatak vjerodostojnih informacija najveći problem procesa traganja za nestalim osobama, a da nedostaje i interesa i političke volje iz institucija, javlja AA.

Savjetodavni odbor je danas u Sarajevu organizirao okrugli stol na temu “Postignuća i prioriteti u procesu traženja nestalih u BiH”, a na skupu su učestvovala i udruženja porodica nestalih osoba u Bosni i Hercegovini.

Predsjedavajući Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH Željko Stanić pojasnio je da se Savjetodavni odbor sastoji od šest članova i to po dva iz sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

“Ovaj novi saziv Savjetodavnog odbora sastao se 31. marta, a na narednoj sjednici 14. aprila je pred sebe stavio mnoge aktivnosti i ciljeve za tekuću godinu. Jedan od ciljeva je konstantan rad s institucijama vlasti i međunarodnim organizacijama”, kazao je Stanić.

On je kazao da se i ovaj saziv Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH suočava s velikim problemom nedostatka informacija o nestalim osobama.

“Ovim putem još jednom molimo osobe koje nešto znaju po pitanju nestalih da se obrate Institutu za nestale osobe, institucijama vlasti, policiji i različitim udruženjima kako bismo našli nestale žrtve proteklog rata”, kazao je Stanić.

On je dodao da je među većim problemima i nezainteresiranost institucija i manjak političke volje za proces traganja za nestalim licima.

Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Nikola Perišić je kazao da je današnji sastanak sa predstavnicima porodica nestalih održan nakon duže pauze izazvane pandemijom COVID-19 te je istakao da će danas biti govora o rezultatima iz prethodnog perioda, kao i o aktivnostima, izazovima i problemima u procesu potrage za nestalim osobama.

“U Bosni i Hercegovini se traži oko 7.600 nestalih lica, što je veliki broj koji govori obimu tragedije koja se dogodila u proteklom periodu sukoba na području bivše nam države Jugoslavije. Od 12.000 nestalih na području bivše Jugoslavije su dvije trećine nestalih u BiH i ta činjenica govori dovoljno sama po sebi”, kazao je Perišić.

Ističući da se traga za slučajevima koji su najteži slučajevi uglavnom vezani za ratne zločine za koje su se počinioci potrudili da prikriju sve tragove. On je najavio da će u narednom periodu biti uvedene i alternativne metode traženja nestalih lica, uključujući savremene tehnologije i upošljavanje mlađih i obrazovanije ljude za tu potrebu.

“Institucionalna saradnja svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini nema alternativu i dok ne bude sveobuhvatne primjene Zakona o nestalim licima ne mislim da će se ovaj proces traganja za nestalim licima u dogledno vrijeme moći privesti kraju. Iskustva iz nekih prethodnih sukoba u prošlosti pokazuju da ovakvi procesi nisu nikad privođeni kraju, ali mi zbog svoje humane misije prema žrtvama i porodicama moramo učiniti sve što je u našoj moći”, kazao je Perišić.

Perišić je kazao da smatra da je u Bosni i Hercegovini na sceni zavjera ćutanja koja se može reducirati uvođenjem krivične odgovornosti u toj oblasti. Dodao je da je prosjek vjerodostojnosti informacija prikupljenih klasičnim metodama na svega deset posto.

Elmir Camić, šef delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog križa u BiH, istakao je da je ta organizacija od početka uključena u proces traženja nestalih osoba i da usko sarađuje sa porodicama i institucijama.

“Ponovljeno je nekoliko puta da najveću prepreku pronalasku nestalih osoba predstavlja nedostatak novih i vjerodostojnih informacija o pojedinačnim i masovnim grobnicama. Međunarodni komitet Crvenog križa kao neutralna i nezavisna institucija ima pristup nekim međunarodnim arhivima koji druge organizacije nemaju. Tu se prije svega radi o arhivima bivšeg Tribunala u Hagu gdje se nalazi preko deset miliona stranica dokumentacije koji nisu sistematski pretraženi s ciljem pronalaska grobnica. Naši istražitelji su u tim arhivima izvršili pretragu imena 2.907 nestalih osoba i našli smo podatke za oko 50 posto njih. Prikupili smo do sada oko 30.000 stranica dokumentacije i predajemo ih Institutu za nestale osobe i pomažemo njegovim istražiteljima na terenu”, kazao je Camić.

Ističući kako je Međunarodni komitet Crvenog križa dobio pristup i arhivima brojnih država koje su tokom rata imale misije u BiH, uključujući i arhive NATO-a i OSCE-a, Camić je kazao da od ove godine Crveni križ ima pristup i arhivima visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

“Ove godine ćemo tražiti pristup i arhivima domaćih institucija gdje vjerujemo da se nalaze još konkretnije informacije, a radimo i na jačanju kapaciteta Instituta za nestale osobe”, kazao je Camić i dodao da su u centru pažnje svih aktivnosti porodice nestalih osoba i da Crveni križ provodi i projekte pomoći toj kategoriji.

Camić je također kazao da Međunarodni komitet Crvenog križa i dalje stoji na raspolaganju svima koji učestvuju u procesu traganja za nestalim, uključujući i akademsku zajednicu i stipendije za mlade istražioce koji se bave unapređenjm procesa potrage i pomoći porodicama nestalih.

“Naglašavam da sve to što radi Međunarodni komitet Crvenog križa u BiH, kao i kolege iz drugih organizacija su sve obaveze države Bosne i Hercegovine i domaćih vlasti, kako po međunarodnom pravu, tako i domaćem zakonodavstvu. Te domaće vlasti trebaju Institutu dati dovoljne resurse kako bi ispunili svoj mandat. Njihova obaveza je depolitizacija pitanja nestalih osoba i otvaranje domaćih arhiva. Ukoliko se napori u skorije vrijeme ne pojačaju, nažalost, porodice neće imati priliku da za svog vijeka pronađu svoje najmilije, a država BiH neće ispuniti obaveze koje su joj i obaveza za brže pridruživanje Evropskoj uniji”, kazao je Camić.

Okončana ekshumacija kod Kalinovika – Ekshumirani posmrtni ostaci najmanje devet osoba na forenzičkoj analizi

Podsjećamo na jednu od posljednjih aktivnosti Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Ekshumacija na lokalitetu u kanjonu rijeke Bistrice, u mjestu Dobro Polje, općina Kalinovik, nakon višednevnog procesa ekshumacije i potrage za posmrtnim ostacima, završena je u mjesecu julu.

Na lokaciji su 15 dana, istražitelji iz Posebnog odjela za ratne zločine, po nalogu postupajućeg tužitelja, koordinirali rad ovlaštenih službenih osoba koje su sudjelovale u procesu ekshumacije, na kojoj su bili prisutni i ljekar-patolog sudske medicine, predstavnici Instituta za nestale osobe (INO) BiH, Međunarodne komisije za traženje nestalih ICMP, policijski uposlenici  SIPA, kao i policijski djelatnici PS Foča i Kalinovik, koji su osigravali lokaciju.

 22. juna 2021. su mjesto ekshumacije posjetili predstavnik ICMP u BiH, kao i predstavnik ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.

Na mjestu ekshumacije pronađeni su nekompletni posmrtni ostaci najmanje devet osoba, te je pronađeno više koštanih i posmrtnih ostataka, koji su izuzeti i upućeni u prosekturu u Visokom, gdje će biti vršena sudsko-medicinska obrada  i utvrđivanje identiteta žrtava putem DNK analize.

Među 7.000 aktivnih slučajeva, odnosno osoba za kojima se još traga, jedan dio njih nikada neće biti pronađen, rečeno je ranije.

Svima su poznati slučajevi živih lomača u Višegradu i djece, žena i nekoliko muškaraca koji su pretvoreni u prah koji je najvjerovatnije prosut u Drinu. Oni nikada neće biti pronađeni. Tijela mnogih završila su u rijekama i jezerima, teško će biti i do njih doći…

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba 2019. glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić podsjetila je da je, osim Prijedora i Srebrenice, najveći broj žrtava za kojim se traga na području Foče, Višegrada, Vlasenice, Zvornika i Rogatice.

(Agencije/MiruhBosne)