Interes u očuvanju uzgoja: Najveći bh. trgovački lanac zainteresovan za bamiju iz Brčkog

Njiva na kojoj su samo čovjek, motika i pčele čest je prizor u Brčkom. Na ovakvim parcelama se uzgaja bamija odnosno bamlja. Brčko je jedan od najvećih proizvođača bamije na Balkanu.

Kako je došla ova zanimljiva biljka za čiji uzgoj je potrebno mnogo strpljenja ispričao je za portal Akta.ba Savo Lukić, koordinator Voćnog kluba Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i organizator prvog “Bamlja festa”.

“Postoje dva vjerovanja kako je bamija došla u Brčko. Prvo je da su brčanski trgovci putujući po svijetu čuli za ljekovita svojstva ove biljke i ponijeli je sa sobom. Drugo je da su je donijeli Turci za svoju begovu čorbu. Begovi su dobro znali da ugode svojim apetitima ne žaleći novac, pa se često kaže da je bamija zahtjevno i skupo jelo”, pojašnjava Savo.

Kaže čuo je da neki prave bamiju sa piletinom, ali njihova kuharica poručuje da se prava bamija ne pravi sa pilećim mesom.

Poticaj za uzgoj bamije

U Brčkom bamiju uzgajaju najčešće ljudi srednje i starije životne dobi. Mladi se rijetko odlučuju na uzgoj zbog uslova proizvodnje koje zahtjeva bamija te zbog nepoznavanja finansijske isplativosti. Prednosti bamije uvidjele su i vlasti te dale podsticaj uzgajivačima bamije.

“Zahvaljujući molbi Voćnog kluba i razumijevanju odjeljenja za poljoprivredu, koji su prepoznali značaj u privlačenju i očuvanju uzgoja bamije, svi proizvođači bamije imaju posljednjih godina podsticaj 300 KM na 1000 metara kvadratnih. Ovaj iznos je itekako značajan i jedinstven je pokazatelj da proizvođači dobijaju podršku i pomoć. Nažalost neki to ne cijene. Sama činjenica da Vlada izdvaja sredstva za očuvanje ove jedinstvene autohtone proizvodnje pokazatelj je da se brine o ovoj kulturi”, ističe Savo.

Nije nimalo jednostavno uzgajati bamiju posebno sortu Amasija koja je zastupljena u ovome kraju, a koja zahtjeva branje poput kornišona. Danas cvijeta, a već prekosutra traži branje. Bamija je nepredvidiva za uzgoj, a traži i dosta ručnog rada do samog nizanja.

“Pobrana bamija se niže na strukove od dva metra na koje stane oko 250 bobica. Nakon toga se ostavlja na promahi da se osuši. Tako suhu bamiju prodavači najčešće drže u kućama i prodaju tokom čitave godine. Što je dobro, jer ne postoji ograničenje za prodaju. Jedna niska bamije košta od 4 do 5 KM”, priča nam kordinator Voćnog kluba.

“Bamlja fest” krajem mjeseca

Krajem mjeseca svi ljubitelji bamije će u Brčkom moći da isprobaju ukusna jela na Festivalu bamlje, ali i da čuju korisne stvari kada su u pitanju njene kulinarske i zdravstvene prednosti.

“Festivalom želimo da promovišemo prije svega bamiju, bamlju ili okru kao zdravo povrće koje je našlo primjenu osim u gastronomiji i u kozmetici, a i medicini. Na festivalu će biti u ponudi jela od suhe i svježe bamije. Također, biće organizovani okrugli stolovi o značaju bamije u ishrani i mogućnost veće proizvodnje”, naglasio je Savo.

Interes najvećeg bosanskohercegovačkog trgovačkog lanca za zaštitu uzgoja bamije

Najveći bosanskohercegovački trgovački lanac Bingo je pokazao interes za bamiju i “Festival bamlje”.

“Raduje nas što je Bingo prepoznao značaj bamije te  pokazao interes u očuvanju njenog uzgoja i da to bude dio njihove ponude u trgovinama. Želja nam je da se bamija sadi i da je sadi što više povrtlara”, kazao je Savo za portal Akta.

Možda baš ovo bude razlog da se proizvodnja bamije proširi i na druge krajeve, ali i da oni koji već uzgajaju bamiju za vlastite potrebe prošire uzgoj.