INZ i Malak Farma sarađuju na unapređenju kvalitetne organske proizvodnje

INZ i Malak Farma sarađuju na unapređenju kvalitetne organske proizvodnje

Desetak kilometara od Kaknja, nadomka sela Zajezda, već dvije godine funkcionira Malak farma, jedinstveni koncept ruralnog razvoja, proizvodnje i uzgoja hrane biljnog i životinjskog porijekla, u simbiozi sa turističkim kapacitetom boravka u prirodi.

Predstavnici Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već izvjesno vrijeme sarađuju i uključeni su u kontrolu pojedinih procesa proizvodnje, a na poziv uprave farme upriličen je sastanak i upoznavanje sa mogućnostima, kapacitetima i potrebama unapređenja i razvoja svih vidova saradnje.

Unapređenje proizvodnje

Kako ističe Nedžmin Begić, direktor Farme, u proizvodne, prerađivačke i turističke kapacitete na ovoj lokaciji uloženo je deset miliona KM, a trenutno je zaposleno 55 osoba, uz stotine kooperanata, povremenih saradnika i angažiranih osoba. Sve je to dio ukupne investicije Malak grupe, teške stotinjak miliona KM, koja sadrži i pogon drvne industrije u Donjem Vakufu sa više od 220 radnika, te hotelsko-turističke kapacitete u Sarajevu.

– Kad smo krenuli, naš strateški cilj je bio da pokrenemo ljude na selu, da shvate da mogu živjeti od svog rada, da mladi ne moraju ići trbuhom za kruhom i da mogu pristojno živjeti od svog rada. Trenutno imamo 76 kooperanata koji po našim standardima i samo za nas proizvode mlijeko, voće, od čega pripremamo pekmeze, druge proizvode. Osamdeset posto ulaganja i ljudskog i tehničkog kapaciteta Farme je posvećeno proizvodnji, a turizam i posjeta Farme se stvorila kao želja ljudi, kaže Begić.

Higijena i zdravstvena ispravnost hrane nulti su prioritet i vlasnik i menadžment su odlučili da sve proizvedeno na, oko i za farmu ne smije sadržavati nikakve hemijske aditive, nikakve GMO sastojke i mora proći najstrože lične i svjetske standarde i certifikate.

– Investirali smo 215 hiljada KM u dovođenje vodovoda, a ne hlorisanu pitku vodu koristimo u plastenicima, a više od 800 hiljada KM u mljekaru. To je primjer koliko pazimo na svaki segment proizvodnje, kaže Begić.

Predstavnici Instituta i čelni ljudi Farme su se složili da je zdravstvena ispravnost hrane, pogotovo u ovako složenim i zatvorenim procesima od stvaranja do trpeze, vrlo osjetljiva tema kojoj se mora pristupiti s maksimalnom pažnjom i oprezom.

S druge strane, upravo Malak farma je pravi i originalni “recept” za Strategiju ruralnog razvoja i koncept približavanja kapaciteta bosanskohercegovačkog sela onom što treba i može biti “dobitna kombinacija” i prepoznatljiv brend naše domovine, kad su u pitanju približavanja evropskim standardima i potrebama.

– Standardizacija proizvodnje radi razvoja, ali i siguran partner koji zna šta hoće, primjer su kako ići naprijed. ovdje smo se uvjerili da je vizija ulagača i menadžmenta dala nadu proizvođačima, koji osokoljeni korektnim partnerom ulažu is ami, proširuju kooperantske kapacitete i vide perspektivu u onome što rade, ističe dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Farma trenutno u vlasništvu ima 200 dunuma zemlje, a još 300 je u dugoročnom najmu. Na farmi je trenutno oko 150 krava i bikova, 700 ovaca, 250 koza, stotinjak koka nosilja. Kapacitet klaonice je dvadesetak grla dnevno, dok mljekara može “izbaciti” pet tona mlijeka u jednoj smjeni. Čak šesnaest kooperanata proizvodi visokokvalitetni med za Farmu, na više lokacija u BIH.

– Naš isključivi zahtjev je apsolutna zabrana vještačkih aditiva, oni koji su probali hranu u našem restoranu ili kupili meso, mlijeko ili prerađevine dobili su najbolje meso od stoke koja se uzgaja po apsolutno organskim i strogim propisima, navodi direktor Begić.

Zanimljivo je da je farmu proteklog ljeta i jeseni posjetilo više od 13.000 punoljetnih osoba i višestruko više djece, uključujući učenike desetina škola iz srednje Bosne. U narednoj godini namjera je da se “škole u prirodi” i upoznavanje najmlađih sa svime što Farma nudi, te doprinosi, budu organizovane iz cijelog regiona.

– Farmu ćemo, akoBogda, otvoriti u maju 2022. za posjetitelje. U ovoj 2021., nismo nikog vratili s vrata, mada realno nismo bili spremni za ono što nam se dogodilo. Od usta do usta, od uha do uha došlo nam je mnogo ljudi i trudili smo, koliko su kapaciteti dozvoljavali, da ugostimo sve, kaže Begić.

Upravo su mogućnosti koje nudi certificirana, proizvodnja usklađena sa najvišim standardima kvalitete i kontrole, te ozbiljan lanac u proizvodnji, preradi i plasmanu hrane ključ uspjeha u ruralnom razvoju, a kad se tome pridoda i benefit “povratka prirodi” kroz zdravo okruženje, ruralni turizam, šansu može vidjeti značajan broj sredina u Bosni i Hercegovini.

Previous Ganićev fakultet na Ilidži gradi naučno-tehnološki park
Next Lana Pudar 3. na 200 metara na Svjetskom prvenstvu!

You might also like

Ekonomija/Biznis

Vrhunski kvalitet kroji se u Maglaju: Bontex godišnje proizvede oko 300 hiljada košulja, 100 hiljada medicinske opreme, 80 hiljada ženskih bluza…

Ključ uspjeha je, prema riječima direktora kompanije Bontex Senajida Husića, prije svega, dobra organizacija. Jedna od vodećih firmi u općini Maglaj je konfekcijsko-modna kompanija Bontex. Sama riječ francuskog porijekla, koja

Ekonomija/Biznis

Bosna i Hercegovina druga u svijetu po rastu mjesečne zarade

Prije nekoliko dana, sajt “World of statistics” je objavio podatke o rastu plaća na globalnom nivou, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i Bosna

Ekonomija/Biznis

Nakon istraživanja dragocjenih metala u Varešu: Utrostručena vrijednost australijske kompanije

  Kompanija Adriatic Metals nastavila je sa istraživanjem dragocjenih metala u Varešu i došla do najboljih rezultata do sada, objavio je danas australijski list The West Australian, prenosi BiznisInfo. – Adriatic Metals