IT sektor u Bosni i Hercegovini jača zahvaljujući povratnicima

IT sektor u Bosni i Hercegovini jača zahvaljujući povratnicima

 

IT industrija, kao jedna od najpoželjnijih i najbrže rastućih u svijetu, svoj porast bilježi i u Bosni i Hercegovini, gdje je posljednjih godina zabilježen značajan broj novih kompanija koje su prepoznale potencijal IT sektora i svoju djelatnost usmjerile upravo u ovu oblast.

Sve više preduzetnika u IT industriji

Senad Šantić jedan je od poduzetnika koji se vratio iz Švedske i u Bosni i Hercegovini prije skoro tri godine pokrenuo IT kompaniju. ZenDev za kratko vrijeme bilježi razvoj, te porast u broju uposlenih.

ZenDev firma se profilirala tako da radi web aplikacije, mobilne aplikacije i ekosisteme za online kupovinu.

– Uvijek sam znao da hoću nešto da radim na Balkanu. Sa svojim poslovnim partnerom Nikolom koji je crnogorsko-finskog porijekla i koji je također želio pokrenuti biznis na ovim prostorima, osnovao sam prije dvije godine kompaniju ZenDev sa sjedištem u Mostaru. Firma jako brzo raste, brže nego sto smo očekivali. Većina klijenata su iz Švedske, ali imamo ih i iz Amerike, Norveške, širimo se gdje god se ukaže potreba. Počeli smo sa tri uposlenika, a danas ih imamo oko 20 sa tendencijom za novim upošljavanjima, pojašnjava Šantić.

Senad nije jedini iz dijaspore koji se odlučio investirati u ovaj sektor. Među njima su najprepoznatljiviji osnivači kompanija Authority Partners te Mistral. Svi zajedno dio su Bit Alijanse.

Bit Alijansa, udruženje je 27 softverskih kompanija u Bosni i Hercegovini koje imaju više od 1.800 uposlenih. Bit Alijansa od 2014. radi s jednim ciljem – razvoj mnogobrojnih mogućnosti na tržištu softverske industrije.

Kako ističu iz Bit Alliance, jedan čovjek u softverskoj industriji prosječno prihoduje državi između 80 i 120 hiljada KM, svake godine, a kada jedan software inženjer ode iz BiH na druga tržišta, mi u dugom roku gubimo oko četiri miliona KM.

Analiza razvoja IT industrije (2015-2017.)

U periodu od 2015. do 2017. godini ostvaren je porast broja IT kompanija od čak 19.9 posto, pa ih je u 2017. ukupno 554, dok ih je u 2016. bilo 509.

“Cvjetanje” IT biznisa logičnim slijedom dovodi i do porasta broja zaposlenih, pa je zaposlenost sa 3.277 u 2015. porasla na 4.458 u 2017. godini, što je procentualno nešto više od 36 posto. Zato ne čudi podatak da je i sve više mladih koji svoj interes usmjeravaju u IT obrazovanje, jer potražnja u IT sektoru odavno premašuje ponudu.

​Prihodi i dobit

U IT industriji i prihodi od prodaje, kao i prihodi od izvoza bilježe značajan rast. U 2017. ostvaren je ukupan prihod od prodaje od čak 390.604.146 i u odnosu na 2015. kada je bio 314.500.442 profit je veći za 24.19 posto.

Što se tiče izvoza, tu je ostvaren rekordan napredak, odnosno porast prihoda od čak 69.49 posto za razdoblje od 2015. do 2017. godine.

Kada je riječ o dobiti, može se zaključiti da su postojale oscilacije dobiti tokom prethodne tri godine.

Naime, ukupna dobit od prodaje koja je u 2015. godini iznosila 15,18%, je isprva u 2016. g. blago spala na 14,94%, te u 2017. porasla na 15,70%, što predstavlja rast od 5,08%. – piše Diaspora Invest.

Previous Dvije prijateljice kreirale bosanski brend opreme za rad u vrtu
Next Bošnjak među Baskijcima: Kodro potpisao za Athletic Bilbao!

You might also like

Ekonomija/Biznis

Bosanska ekonomija u 2021. znatno iznad prognoza MMF-a i Svjetske banke

Ekonomski rast Bosne i Hercegovine poslije pandemijskog šoka 2020. godine nije nimalo loš, i naša zemlja imat će bolje makrokonomske pokazatelje u ovoj godini nego neke od susjednih zemalja. Početkom

Ekonomija/Biznis

Fining d.o.o. Gračanica povećao izvoz dizalica za čak 50%

Privredno društvo „Fining“ d.o.o. Gračanica u početku je bilo registrovano za prodaju rabljene opreme za građevinarstvo i isporuku revizioniranih industrijskih kranova njemačkih proizvođača. Ipak, vremenom su se opredijelili za proizvodnju

Ekonomija/Biznis

Bihaćka firma primjer odnosa prema radnicima

Malo je poslodavaca u Bosni i Hercegovini, a naročito iz realnog sektora koji su ispoštovali preporuku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i svojim radnicima isplatili oko hiljadu maraka pomoći. Međutim,