Izazovi i iskušenja prvog blagdana u izolaciji

Izazovi i iskušenja prvog blagdana u izolaciji

Život je pun izazova, ali i iskušenja, a blagdani su dio života, pa i u nevolji. Kako dostojanstveno dočekati Uskrs u Bosni i Hercegovini, prvi blagdan tokom pandemije koronavirusa? Iz izolacije savjetuju psihologinja i sociologinja.

„Blagdani su rituali, koji nam služe kao podsjetnik na tradiciju, a koja je često važan dio našeg identiteta. Također, idealna su prilika da se cijela porodica okupi, da se obaveze i brzi način života stave po strani, te da se posvetimo jedni drugima. Međutim, ove godine nailazimo na izuzetak, na situaciju koja nije pod našom kontrolom i koja stavlja prepreku na ispunjavanje te tradicije“, priča Jasmina Buljić, psihologinja i porodična sistemska savjetnica Porodičnog savjetovališta u Sarajevu, koje ovih dana radi prema posebnom pandemijskom režimu i više od svojih planiranih kapaciteta. Tako Buljić govori za Deutsche Welle u pauzama brojnih telefonskih poziva.

„Iako nam je uskraćen fizički kontakt u obliku većih okupljanja i zasigurno izbjegavamo posjete starijim osobama, kako ih ne bismo izlagali zarazi, imamo razne mogućnosti, ostvarive putem interneta. Ako imamo tu mogućnost možemo organizirati online-ručak, kojim bismo, na drugačiji način, ponovo bili na okupu s najdražima. Tako ćemo i dalje održati kontakt, koji je jako važan za vrijeme pandemije, jer kroz njega pokazujemo brigu prema drugima”, pojašnjava Buljić izazove i iskušenja prvog blagdana u izolaciji.

Sociološki izazovi koji nas uče životu

„Danas kada smo fizički udaljeni,mnogo stvari i procesa se mijenja. Neke od njih su odlazak u crkvu, porodični ručak ili večera, a ove godine su nešto što će biti drugačije. Drugačije ne mora značiti lošije. Ovo može biti Uskrs koji ćete pamtiti do kraja života, jer sada je vrijeme za stvaranje novih tradicija. Spriječenost da fizički budete za istim stolom, proizašla iz društvene odgovornosti, ne znači to da ne možete, uz jelo, uživati u razgovoru. Ove godine porodični ručak ide online. Seli se u virtualni svijet, te donosi nam uzbuđenje i promjene”, ovako Neđmina Ademović, doktorandica sociologije, pronalazi izazovne strane pandemijske priče s kojom se bori cijeli svijet.

„Dogovorite meni za taj obrok, kako biste svi jeli isto i osjećaj zajedništva će biti mnogo jači. Također, prkosno ukrasite stolove. Iznesite najbolje posuđe i, po mogućnosti, stavite cvijeće na sto. Pozovite svoju porodicu za vaš virtualni sto i započnite novu tradiciju“, uvjerava Ademović.

Ne praznik, već blagdan, bilo čiji

Dr. sc. Maja Savić Bojanić ima bošnjačko-srpske korijene, odnosno islamsko-pravoslavne. Njen suprug Dejan Bojanić pak pravoslavno-jevrejske. Ipak, i katoličko-protestantski Uskrs im znači i obilježavaju ga godinama na svoj poseban način. Moguće tim više jer su oboje pjevali u sarajevskom Međureligijskom horu Pontanima. Stoga im je, kažu, duhovna muzika važna i smirujuća, posebno tokom izolacije.

„Ovaj Uskrs je potpuno drukčiji od svih do sada i donosi neke svoje izazove. Ipak, svaki Uskrs je lijep na svoj način, te donosi toplinu i radost u porodicu“, optimistični su Bojanići.

Često čujemo imenicu „praznik“, međutim to je „prazan ili slobodan dan”, a Uskrs je istinski blagdan, dodaju Bojanići. Ovo je posebno svojstveno čuti u višeetničkom Sarajevu, kojeg mnogi nazivaju i evropski Jeruzalem, gdje su crkve, džamije i sinagoge u krugu manje od 150 metara.

Ne konzumerizam i materijalizam, već odmjerenost

Iako Uskrs tradicijski i nije blagdan pretjeranog poklanjanja, već skromnosti, psihologinja i sociologinja podsjećaju na to kako je konačno vrijeme da se upravo sada zapitamo – jesmo li pretjerivali s konzumerizmom i materijalnošću? Skromno i simbolično često može imati jaču poruku i pouku, pa čak i estetsku vrijednost, ističu Ademović i Buljić.

„Možda je ovo idealna prilika da poklonimo neki nematerijalni poklon koji će možda značiti još više. Budimo kreativni. Ako umijete crtati, pisati, pjevati – možete pokloniti nešto što ste sami napravili. Pravljenje poklona tako može biti naročito zanimljivo djeci. Možete svakom članu porodice napisati pismo u kojem ćete navesti zbog čega ste zahvalni što imate tu osobu u svom životu. Takav poklon ne samo da će imati veliku emocionalnu vrijednost, već će i dragim osobama biti od značaja, svaki put, kada se osjećaju teško, zbog nedostatka fizičkog kontakta“, naglašava Buljić.

I sociološki pristup prilično je sličan, kaže Ademović: “Čuvajte se i poštujte kako svoje tako i zdravlje svojih najbližih. Ove godine poklonite nešto od srca, od sebe. Kako su prodavnice zatvorene i kako imamo više vremena predlažem to da poklon bude nešto što ćete sami napraviti – slika, pjesma, neka rukotvorina, koja će pokazati to da vam je stvarno stalo do nekoga”.

A u kontekstu skromnosti i štednje, ovih dana, u Sarajevu su se pojavili javni natpisi, čitkim rukopisom ispisani – „Ne bacaj hranu u travu”, što ima i svoju ekološku poruku.

Ostern in Bosien und Herzegowina (DW/N. Penava)

Fizička, a ne društvena i emocijska udaljenost

„Ne smijemo zaboraviti to da pojedini mediji koji ‘promoviraju’ pandemiju kao razdoblje socijalnog distanciranja zapravo koriste pogrešan izraz. Distanca je samo fizička, a potreba za socijalnom bliskošću nikada nije bila neophodnija. Zato je na nama da učinimo da nam ova izolacija ne bude socijalna, već samo fizička“, poruka je psihologinje Buljić.

Sociologinja Ademović, osim stare dobre knjige, virtualnih posjeta muzejima i galerijama, savjetuje i zdrav topao ljudski razgovor.

„Preporučite dobru knjigu porodici i razgovarajte o pročitanom djelu. Opustite se i uživajte u ovom vremenu, koje provodite sa svojim najbližima. Budite sve ono za šta niste imali vremena do sada. Posvetite vrijeme svome tijelu i umu. Vježbajte. Dozvolite sebi da se pročistite od stresa i svega onoga što vas je udaljavalo od vas samih. Jednostavno, budite otac, majka, brat, sestra”, poručuje sociologinja Ademović.

A Jasmina Buljić, dok joj zvoni telefon u Porodičnom savjetovalištu, još jednom kaže: “Dakle, samo fizička distanca dolazi u obzir, a nikako društvena i emocijska udaljenost, i da – čestit Uskrs, bilo gdje”.

Previous Absolute Group iz Travnika donirao dezinfekcione tunele
Next Koliko zemljišta i posla je potrebno da prosječna bosanska porodica proizvodi hranu za sebe

You might also like

DUHOVNOST

Uskrs u domu Marije Divković: Jedan dan bez dobrog djela za mene je propao dan

Iza Marije Divković iz Tuzle su tri decenije dobročiniteljskog i humanitarnog rada. Rođena je u Doknju u tradicionalnoj katoličkoj porodici, a udala se u susjedno naselje Solina. U najranijim sjećanjima

DUHOVNOST

Bešić za BBC: Ovo je prvi ramazan u kojem nisam propustio nijedan dan posta i osjećam se zaista blagoslovljeno

Bosanski fudbalski reprezentativac Muhamed Bešić govorio je za BBC s još nekolicinom sportista muslimana o vjeri i ramazanu, njihovom poslu u kontekstu islama, te vremenu provedenom tokom karantine. “Prije dvije

DUHOVNOST

Bajramska svečanost u obnovljenoj džamiji: Stanovnici Orahovaca kod Višegrada pokazali kako se voli zavičaj

Centralna bajramska svečanost na području Muftijstva goraždanskog održana je u maloj džamiji u selu Orahovci kod Višegrada. Njena obnova završena je prije nekoliko dana, zahvaljujući višegodišnjim naporima mještana ovog područja,