Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2025. godinu pokazuje da korupcija i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju u svakom dijelu svijeta, iako postoje ograničeni znakovi napretka.
Lideri moraju djelovati kako bi se uhvatili u koštac sa zloupotrebom moći i širim faktorima koji uzrokuju ovaj pad, kao što su ukidanje demokratskih kontrola i ravnoteža te napadi na nezavisno civilno društvo.
Antivladini protesti u mnogim dijelovima svijeta pokazuju da su ljudi siti neodgovornog rukovodstva i da zahtijevaju reforme.
CPI rangira 182 zemlje i teritorije širom svijeta prema percipiranom nivou korupcije u javnom sektoru. Rezultati su dati na skali od 0 (vrlo korumpirano) do 100 (vrlo čisto).
Dok je 31 zemlja značajno smanjila nivo korupcije od 2012. godine, ostale ne uspijevaju riješiti problem – ostale su stagnirale ili su se pogoršale u istom periodu. Globalni prosjek je pao na novi minimum od 42, dok više od dvije trećine zemalja ima rezultat ispod 50. Ljudi plaćaju cijenu, jer korupcija dovodi do nedovoljno finansiranih bolnica, neizgrađenih odbrana od poplava i uništava nade i snove mladih ljudi.
Jaz u liderstvu u borbi protiv korupcije
Svjedoci smo zabrinjavajuće slike dugoročnog pada liderstva u borbi protiv korupcije. Čak i etablirane demokratije, poput SAD-a, Velike Britanije i Novog Zelanda, doživljavaju pad učinka. Odsustvo hrabrog liderstva dovodi do slabijih standarda i provođenja zakona, smanjujući ambicije u antikorupcijskim naporima širom svijeta.
Istovremeno, mnoge države povećavaju ograničenja građanskog prostora. Time što građanima, nevladinim organizacijama i novinarima otežavaju ili opasavaju osporavanje zloupotrebe moći, smanjuju transparentnost i odgovornost. To omogućava procvat korupcije.
Nacije s najmanje korumpiranim javnim sektorima i dalje mogu imati ozbiljne probleme s integritetom, čak i ako ih CPI ne mjeri – mnoge omogućavaju korupciju u drugim zemljama olakšavajući transfer prihoda od korupcije preko granica i u sheme pranja novca.
Ne mora biti ovako. Naša istraživanja i iskustvo kao globalnog pokreta za borbu protiv korupcije pokazuju da postoji jasan nacrt kako pozvati vlast na odgovornost za opće dobro. Napredak je moguć djelovanjem na jačanju pravosudnih sistema, poboljšanju nadzora nad javnim uslugama i potrošnjom, te držanju tajnog novca podalje od izbora. Također je ključno zaštititi građanski prostor, demokratiju i slobodu medija, istovremeno zatvarajući rupe u zakonu o tajnosti koje omogućavaju prekogranično kretanje korumpiranog novca.
U vremenu klimatske krize, nestabilnosti i polarizacije, svijetu su više nego ikad potrebni odgovorni lideri i nezavisne institucije koje će štititi javni interes – no, prečesto ne uspijevaju. Pozivamo vlade i lidere da djeluju s integritetom i ispune svoje odgovornosti kako bi osigurali bolju budućnost za svoje građane.
– Najmanje korupcije: Danska, Finska i Singapur. Od evropskih zemalja u vrhu su i Norveška, Švedska i Švicarska.
– Najkorumpiranije zemlje: Južni Sudan, Somalija i Venecuela. Iz Evrope – Rusija (157.), Bjelorusija (124.), Turska (124.), Srbija (116.) i Bosna i Hercegovina (109.).
(MiruhBosne)
