Janja sve bogatija zasadima jagoda

Janja sve bogatija zasadima jagoda

Jagode iz semberskih plastenika već su na tržištu, a poljoprivrednici očekuju i dobru cijenu za rani rod, pišu mediji iz manjeg bh. entiteta.

Kilogram košta od tri do pet maraka, a kada je ponuda na pijaci mala, jagode znaju da dostignu cijenu i od sedam KM po kilogramu. Na ovom području sve je više proizvođača ovog voća, koje se proizvodi i na zatvorenom, ali i otvorenom prostoru.

– Јagoda je mnogo je zahtjevna kultura, koja se mora njegovati preko cijele godine, bez obzira što dolazi rano i što berba završava krajem petog ili polovinom šestog mjeseca. Takođe zahtijeva cjelogodišnje navodnjavanje, čišćenje od korova, spremanje za narednu sezonu i obnavaljanje – kaže Mujo Bogaljević, direktor Zemljoradničke zadruge Agrofarmer iz Јanje.

Salko Beganović iz Јanje već petu godinu bavi se proizvodnjom jagode. Kaže da je ova godina za sada dobra, te se nada da u narednom periodu neće biti mnogo padavina koje na otvorenom mogu dovesti do truhljenja jagode.

– Od jula počinje sadnja, prije toga proizvodnja rasade. Imamo puno zalijevanja, hranjenja, ali ni te obaveze nisu problem, koliko plasman robe na tržište. Mi bi mogli mnogo više da proizvedemo, da nemamo poteškoće sa otkupom. Najbolje rješenje bi bilo kada bi se našla neka srednja cijena, kako bi osigurali siguran otkup – navodi Beganović.

Sead Sinanović jagodu je zasadio na tri dunuma. Rasad je sam proizveo i svake godine ga obnavlja.

– Imam oko 3.000 sadnica, a očekujem od 800 grama do kilograma po struku. Kad prve godine kupuješ ovu mladu rasadu više te košta, a već drugu godinu ako proizvedeš sam sebi rasadu, mnogo je jeftinije. Osim toga, mora se ulagati i u foliju i sistem za navodnjavanje – kap po kap. Skupa je i hemija, ali se mora voditi računa o karenci. Tri dana nakon prskanja jagoda se ne smije konzumirati. Zaštiti se mora, pogotovo jagoda na njivi jer je osjetljiva i podložna truhljenju – kaže Sead.

Sinanovići obrađuju 80 dunuma zemlje, a osim jagode proizvode i povrće te siju i ratarske kulture.

Od proizvodnje jagode može se dobro zaraditi, a vraćanje uloženih sredstava je brže nego kod drugih voćnih vrsta.

Iako se na tržnicama i marketima može naći i jagoda iz Grčke i Turske, kupci se češće opredjeljuju za domaću. Kažu, plodovi su sitniji, ali slađi.

Previous Tri mlade djevojke napravile bum cekerima
Next Pomoć iz Bosne stigla u prave ruke

You might also like

Ekonomija/Biznis

Fabrika Semberka iz Janje počela sa plasmanom svojih proizvoda na EU tržište

Fabrika Semberka u bijeljinskom naselju Janja pokazatelj je da je moguće oživjeti firme pred gašenjem, učiniti ih uspješnim i zaposliti veliki broj ljudi. Kompanija na koju su naslonjeni poljoprivredni proizvođači

Ekonomija/Biznis

Stubovi bosanske ekonomije! Konstantan rast metalskog i drvnog sektora

Privrednici drvne i metalske industrije suočili su se u 2022. godini sa brojnim preprekama od kojih su najveće bile rast cijena sirovina i energenata i inflatorna kriza, ali uprkos tome

Ekonomija/Biznis

Bosanski Euro-Asfalt u Hrvatskoj potpisao ugovor vrijedan 220 miliona kuna

  Lučka uprava Rijeka i HŽ Infranstruktura d.o.o. danas su u Rijeci svečano potpisali Ugovor za razvojne projekte u luci Rijeka s odabranim izvođačem radova, konzorcijem koji čine  Kolektor Koling d.o.o., Idrija