Januar u bosanskim selima: Život bez smoga

Januar u bosanskim selima: Život bez smoga

Zima u planinama i selima na nadmorskoj visini iznad 1.000 metara izgleda posve drugačije od januarske slike u gradovima.

Bez smoga, natpisa “čuvaj se ledenica s krova”, prljavog snijega od gareži i ispušnih gasova iz automobila, posipne soli i svega što zimu u gradovima čini nimalo lijepom, u bosanskim selima ovih dana bjelina snijega, s kristalima koji sjaje na januarskom planinskom suncu, plavetnilo neba, zrak bez smoga i iznad svega smiraj i zimska tišina u prirodi slika su  koja odmara one koji sa asfalta dođu u planinu.

Tako je, ovih dana, i u selima iznad Breze, gdje su se na nadmorskoj visini od preko 1.000 metara smjestili Slivno, Gornji i Donji Neplivari.

Mirno jutro, skoro bez ikakvog zvuka, a jedino kretanje je bjeličasti dim na krovovima kuća iz dimnjaka kazuje da s ukućani počeli dan. Vikendice koje su prošarale  domicilne seoske kuće uglavnom su zabravljene i pospremljene do proljeća i ljeta kad će njihovi vlasnici češće dolaziti. Između njih pokoja stara bosanska kuća, oronula skoro do devastacije svjedoči o nekim davnim vremenima i životima koji su minuli kroz vrijeme…

Zima je duga, a seljani su se pripremili za višemjesečno mirovanje, nakon kojeg dolazi sezonski radovi na njivi, u vrtu, voćnjaku, bašti…

Dovoljno ogrijeva i “nema zime”

Seoskim putevima kroz Slivno prolaze domaćini s krupnom stokom. Vode volove, krave i telad do korita koja nisu smrzla da ih napoje. Iz štala proviruju ovce i znatiželjna tek na svijet pristigla jagnjad.

Ispred štale je i Almasa Šišić koja, kaže, ima jednu kravu. Jada se da su joj prošle godine ukrali tele.

Zakir Muhić  je doveo svoju stoku s pojilišta i sada će, kako kaže, odmarati, ložiti i grijati se u kući. A tada “nema zime”.

Važno je da ima dovoljno ogrijeva, a drvljanici pored kuća potvrđuju da se na vrijeme mislilo o snjegovima i mrazu. Za planinska sela hladne zime s puno snijega su uobičajene i stoga je u višestoljetnoj tradiciji da se domaćinstvo blagovremeno snabdije namirnicama o ogrjevom. Zimnica je u jesen pripremljena, kažu ima suhog mesa, krompira, pekmeza, svakog dana taze mlijeka, sira, milerama, jaja. Od jedne kuće kroz netaknuti snijeg prema uzvišenju svježa prtina vodi do desetak šarenih košnica. Domaćin je očito išao u obilazak pčelinjaka.

Na pitanje kako se živi, je li teško, stanovnici sela Slivno kažu da se može živjeti od poljoprivrede. Sir i kajmak prodaju u Brezi i na sarajevskim pijacama. Dovoljno ima kupaca i za prodaju mesa. Telad najčešće kupuju vlasnici mesnica iz Breze. U jednom domaćinstvu je uspješna proizvodnja jaja. Domaćica kaže da ima 200 kokoški. Jaja, kaže, kupuju komšije, dolaze stanovnici Breze, a prodaju se i na sarajevskim pijacama.

Čekajući voz za Brezu… Neka druga, davna vremena

Lijepo izgleda i zgrada seoske osnovne škole čiji učenici su na raspustu. Nema puno djece u školi. Almasa čija kuća je preko puta škole kaže da školu pohađa oko 15 đaka. Nekad ih je bilo puno više. A bila su to neka druga vremena. Počev od onih dana kada je širom bivše Jugoslavije i svijeta bosanska kasaba Breza postala poznata. Bilo je to 24. jula 1949. godine kada je Alija Sirotanović sa svojih osam komorata u rudniku mrkog uglja Breza roku od osam sati iskopao 152 tone uglja. Time je oboren dotadašnji svjetski rekord Rusa Alekseja Stahanova od 50 tona. Kod susreta s Titom navodno je rekao da traži “samo veću lopatu”. U znak priznanja  za rudarski svjetski rekord je lik Alije Sirotanovića štampan na novčanici od 20.000 dinara koja je bila u opticaju do 1987 godine u bivšoj Jugoslaviji.

I tada i sad zaštitni znak Breze je rudnik mrkog uglja, koji je u prošloj godini ostvario povećanje proizvodnje uglja za 14,4 posto.

Danas općina Breza ima oko 15.000 stanovnika i u sastavu je Zeničko-dobojskog kantona, a graniči se s općinama Ilijaš, Kakanj, Vareš i Visoko.

Putevi uprkos visokom snijegu su do izletišta Hrasno gdje se nalazi novosagrađeni ugostiteljsko-planinarski objekt, prohodni i bez problema se i u ovih januarskih dana stiže automobilom.

U neposrednoj blizini je i lovački dom sa osam soba i 28 kreveta. Šire područje nastanjuju zec, lisica, divlja svinja, srndać, vuk i medvjed, a lovačko društvo “Breza” sa 165 članova organizira lova na divljač na širem području planine Zvijezda.

A da nije bez razloga ovaj gradić dobio ime po drvetu posebne elegancije, krhkosti i ljepote, potvrđuju brojna brezišta na Hrasnom, u selima Slivno i Neprivaji…  Pored breza dominiraju i četinari, posebno jela koja ukrašena bjelinom snijega pokazuje raskošnu ljepotu i  visinu. Ima i munike, koja među četinarima zauzima posebno mjesto. Na području Balkana i Apeninskog poluotoka je enedemična vrsta. Na sreću na području Hrasna ne uočava se sječa šume, koja je nažalost na nekim drugim planinama u BiH poprimila zabrinjavajuće i ekološki katastrofalne razmjere.

U smiraj dana u Brezi posebna atmosfera spokojstva svojstvenog malim čaršijama, koje su pošteđene vreve i gužve velikih gradova. I dah prošlih vremena, odslikanih u pjesmi Zdravka Čolića “Zima je bila sa puno snijega”… ček’o sam za Travnik vezu, stresla je snijeg sa plave kose, čekajući voz za Brezu…

 

Bisera Džidić, Al Jazeera

Previous Bosanci preuzeli vodeću njemačku kompaniju PVC profila
Next Ministarstvo za boračka pitanja sufinansirat će izgradnju spomenika bosanskim specijalcima

You might also like

BH RAZGLEDNICA

“Sunčana jedra” u Ferhadiji – unapređenje estetskog izgleda i zaštita od sunca

Općina Centar Sarajevo i firma „Samas“ pokrenuli su zajednički projekt postavljanja „sunčanih jedara“ tokom ljetnih mjeseci u ulicama u užem gradskom jezgru.

TURIZAM

Bihać među najpoželjnijim turističkim destinacijama

Prethodnih godina grad Bihać je postao atraktivno i rado posjećeno turističko odredište. Iz godine u godinu sve je veći broj posjetitelja, inozemnih i domaćih, koji odmor žele provesti baš u

BH RAZGLEDNICA

Učenici iz 78 zemalja na Starom mostu u Mostaru predstavili kulture

Manifestacija “Svijet u jednom gradu”, na kojoj je 78 učenika Koledža ujedinjenog svijeta iz 78 zemalja predstavilo tradicionalne nošnje i kulture, održana je na Starom mostu u Mostaru. Projekat je