Japodski otoci na Uni: Do prije deset godina obrasli šumom i trnjem – danas turistička atrakcija
Japodi – ilirsko pleme naseljavali su prostore između rijeka Kupe i Une. Jedno od najljepših mjesta gdje su živjeli jesu Japodski otoci nadomak Bihaća.
Tu je danas turističko-rekreativni centar koji je osnovala grupa mladih ljudi kako bi sebi obezbijedili radna mjesta i osigurali ostanak u svojoj zemlji.
Pet riječnih ostrva, okruženi rukavcima Une i povezani drvenim mostovima smješetni su u Japodskoj dolini.
Do prije deset godina obrasli šumom i trnjem – danas turistička atrakcija.
“Niko tu 30 godina nije ništa čistio niti je tu šta bilo. Onda smo mi to čistili prvih par godina i prva rafting aktivnost se desila u sezoni 2008. godine kada smo spontano pukim slučajem kupili nekoliko čamaca i jednog Land Rovera i kasnije ih nekoliko godina otplaćivao”, kazao je Armin Amidžić iz Una Aqua centra.
Višegodišnje otplaćivanje se isplatilo, tvrdi Armin. Od njih nekolicine koji su pokrenuli ovaj biznis stiglo se i do preko 30 radnika u sezoni.
Koristeći prirodne potencijale turistima nude rafitng, kajak, ronjenje, planinarenje. A, makadamske puteve koriste za foto safari džipovima. Posebna atrakcija je autentična Japodska kuća.
“Negdje prošle goodine od marta do maja napravljena je prva kuća na drvetu tzv. Japodska koja je općenito prva u Bosni i Hercegovini”, riječi su Ines Delić.
Na pomoć države prilikom razvoja ovog biznisa nisu ni računali. Međutim, nisu ni na zastoje koji dolaze sa previše birokratije i krutim zakonskim regulativama.
“Imamo sad priliku gdje stotine ljudi koji imaju vikendice žele da ih iznajmljuju ili Arapima ili nekim drugim gostima. Znamo da je ekonomska situacija nezahvalna. Sistem ne poznaje takve ljude, inspekcije ih kažnjavaju, ljudi se osjećaju kao da su uradili nešto što nisu smjeli. Gube povjerenje u državu i odlaze”, smatra Amidžić.
Stranih turista koji uživaju u adrenalinskim sportovima, netaknutoj prirodi i krajiškoj kuhinji sve je više, dok je najmanje domaćih iz Bosne i Hercegovine.
-Po ugledu na turističke radnike sa juga naše zemlje, okupili su se i Krajišnici, te zaključili da ponudom mogu privući i putnike iz Evropske unije.
Dvadesetak firmi iz Bihaća koje rade u oblasti turizma, po uzoru na svoje kolege u Hercegovini, formirale su Turistički klaster Una.
– Sjeli smo da vidimo šta možemo učiniti zajedno a da je na korist sviju nas. Mi već dugo u Bihaću imamo problem da se turisti zadržavaju samo jedan dan, a razlog tome je što nema dovoljno ponude ili ona nije uvezana.
Danas mi već možemo osigurati program turistima, ako ne za sedam dana, onda bar za tri, a sve zato što naše kolege u oblasti turizma i ugostiteljstva imaju različite ponude koje mogu da se nadopunjuju, kazao je Armin Amidžić, vlasnik turističkog preduzeća Japodski otoci, na kojima je organizovan panel.
(MiruhBosne/N1/Oslobođenje)
You might also like
‘Lilium bosniacum’ na Magliću: Najviša bosanska planina ukrašena zlatnim ljiljanima
Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan posebna je vrsta ljiljana koji raste na bosanskim planinama. Ovaj elegantni cvijet smatra se kraljevskim simbolom – ujedno je i nacionalni simbol Bosne i
Bazeni na tešanjskom izletištu Kiseljak u funkciji nakon višedecenijske pauze
Tešanjsko izletište Kiseljak je prije devedesetih godina 20. stoljeća bilo jedno od posjećenijih turističkih mjesta u Bosni i Hercegovini. Međutim, ratna su dešavanja doprinijela tome da se njegova funkcija gurne
Sarajevski konjanici krenuli u pohod na Ajvatovicu
Članovi konjičnog kluba “Hidalgo” jutros su iz sarajevskog parka At mejdan krenuli ka Pruscu kod Donjeg Vakufa, gdje će ovog vikenda biti održana centralna manifestacija 507. “Dani Ajvatovice”, jednog od