Javna tribina ‘Bosanski jezik i društveni odnosi’ održana u Livnu
U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Preporod Livno i Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu u ponedjeljak je u Livnu održana javna tribina na temu “Bosanski jezik i društveni odnosi”.
Na tribini su učestvovali direktor Instituta dr.sci Jasmin Hodžić, prof.dr. Alen Kalajdžija i dr.sci. Erma Ramić-Kunić.
“Čast nam je i zadovoljstvo što smo imali priliku da kao Institut za jezik, evo, prvi put u Livnu progovorimo o statusnim pitanjima bosanskog jezika i našim ukupnim društvenim odnosima”, kazao je Feni Hodžić.
Ocijenio je kako su rezultati naučno-istraživačke djelatnosti od presudne važnosti za pozitivan stav i društveno odgovorno ponašanje u borbi protiv diskriminacije na osnovu jezika, najprije u obrazovanju, a zatim i u široj društvenoj administraciji, medijima, zakonodavstvu i slično.
Usto, naveo je kako je izuzetno važno što su pokrenuli pozitivne procese i u Livnu jer se zanemaruje činjenica da građani u tom dijelu zemlje, imaju neriješenih problema s organizacijom obrazovanja i općeg položaja maternjeg jezika u društvu.
Nakon javne tribine, u organizaciji BZK Preporod Livno u saradnji sa Institutom za jezik UNSA održan je i okrugli sto na kojem su učestvovali i predstavnici političkog, vjerskog i kulturnog života Livanjskog kantona s fokusom na aktivnosti uvođenja bosanskog jezika u obrazovni sistem u tom kantonu, načinima implementacije, te podizanju svijesti javnosti o važnosti učenja maternjeg jezika.
(Fena/MiruhBosne)
You might also like
Hronika “Historija Bosne” Muhameda Enverija Kadića: Generacijski projekat Gazi Husrev-begove biblioteke
Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu obilježava 486. godišnjicu, a tim povodom će u petak,13. januara, s početkom u 14.30 sati biti organizirana svečanost u okviru koje će biti promoviran projekat Hronike
U toku pripreme na priređivanju i štampanju Izabranih djela Alije Isakovića u 11 knjiga
Na današnji dan 1932. godine u Bitunji kod Stoca rođen je Alija Isaković, prosvjetitelj, intelektualac, književnik, lingvista, filolog, leksikograf, bibliograf, priređivač “Hasanaginice”, “Biserja” i monografije “O nacionaliziranju Muslimana”, urednik Biblioteke
Derviš-paša Bajezidagić – ‘Gazel o Mostaru’ iz 16. vijeka
‘Ko bi mog’o opjevati redom Sve ljepote divnoga Mostara, Zar se čudiš srce, što ga ljubim Sa ljubavlju sinovskoga žara ? Ovo ne ima na ovome sv’jetu, Ako nema sred bajnoga