Jedan od najvažnijih geopolitičkih momenata kada su Komšić i Džaferović odbili sastanak sa ruskim ministrom vanjskih poslova

Jedan od najvažnijih geopolitičkih momenata kada su Komšić i Džaferović odbili sastanak sa ruskim ministrom vanjskih poslova

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), iz Ljubljane u razgovoru za Faktor smatra da se jedan od najvažnijih geopolitičkih momenata u Bosni i Hercegovini desio u decembru 2020. godine kada su Željko Komšić i Šefik Džaferović, kao članovi Predsjedništva BiH, odbili sastanak sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. 

– Dok se jedna Njemačka tada na čelu sa kancelarkom Angelom Merkel “gušila” u ruskom plinu i interesima i kada je skoro klečeći molila američkog predsjednika Joea Bidena da joj dozvoli potpisivanje Sjevernog toka 2 sa Rusijom, jedna mala država, odnosno Bosanci nisu dopustili poniženje od Lavrova, poslije Putina, najmoćnijeg čovjeka Ruske Federacije. Pokazali su Komšić i Džaferović, prije svega Evropskoj uniji, kako se treba voditi politika zaštite nacionalnih interesa. Umjesto podrške i zahvalnosti zbog tog važnog poteza, koji je bio i u funkciji EU-a, EU Bosni i Hercegovini i danas, nakon napada Ruske Federacije na Ukrajinu, pokušava da uspostavi tzv. HRHB i podržava Dodikovu secesiju – kaže Bećirović.

Potcrtava da su Milorad Dodik i Dragan Čović već poodavno blokirali sve tri poluge vlasti na državnom nivou.

– Ne bori se Čović za mjesto člana Predsjedništva BiH da bi štitio interese Hrvata, nego da bi vrlo značajnu poziciju člana Predsjedništva BiH koristio u blokadama i rušenju države Bosne i Hercegovine. Zbog toga je čudno da stranke okupljene oko Denisa Bećirovića ironično pozivaju da druge stranke glasaju za Željka Komšića kako bi se izbjegla opasna situacija da Čović uđe u Predsjedništvo BiH i tako sa, vjerovatno, Dodikom, ozbiljno našteti Bosni i Hercegovini. Pri tome se zaboravljaju činjenice da je Željko Komšić miljenik građanskih opcija u Bosni i Hercegovini.

Čini se da je navedena grupacija samo fokusirana na izbor Denisa Bećirovića, a očekivalo se da će skup stranaka kandidaturom Bećirovića prezentirati i ključne odrednice i rješenja za BiH i kako odblokirati tri poluge vlasti. Očigledno da je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić bio važan za “Trojku”, ali nije se stekao dojam da je predsjednik SBB-a “fasciniran” navedenom grupacijom stranaka. Objavljena kandidatura Denisa Bećirović i žurba “Trojke” se desila i u ozračju dešavanja u Kantonu Sarajevu jer su neki EU i američki predstavnici naglasili da je “Trojka” pogriješila oko široke političke dodjele nagrada i priznanja što bi direktno “Trojku” moglo koštati slabih izbornih rezultata, ali i drugih stranaka okupljenih u podršci Denisu Bećiroviću, ali i samog njega – pojašnjava direktor IFIMES-a i zaključuje:

– Dok se Bosna i Hercegovina nalazi u velikim izazovima, izgleda da je za političke Bošnjake najvažnije ko će biti član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Bošnjačka politika, ako je tako mogu nazvati, mora pronaći rješenja koja nadilaze njihove kapaciteta i čak kad su ujedinjeni jer su razbijačke sile jake i uvezane. Ovako samo borbom za Predsjedništvo BiH pokazuju koliko ih ne zanima trenutna situacija u Bosni i Hercegovini i tako pružaju šansu razbijačima BiH da ovladaju i Predsjedništvom BiH. Ko god bio član Predsjedništva BiH od Bošnjaka, u ovakvoj teškoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a da su druga dva člana BiH Čović i Dodik, on je osuđen na političku likvidaciju. Predsjedništvo BiH u takvoj varijanti bi postalo ono što je danas Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština BiH i bh. pravosuđe, ne samo blokirana institucija, nego institucija koja bi djelovala u interesu i funkciji razbijača Bosne i Hercegovine.

Previous „On-Group“u našoj zemlji otvara urede - zanimljiva djelatnost njemačke firme
Next Biden nakon masakra u Teksasu: Kada ćemo stati na put lobiju za oružje?

You might also like

RIJEČ

Kako je Osimov saigrač spalio sarajevsku Vijećnicu

Piše: Dragan Bursać Ko pali knjige, palit će i ljude. (Tomas Man) Priča je potpuno nevjerovatna, a opet istinita. Mladić, suvonjav i okretan, došao je te 1960. godine iz Bileće u

HISTORIJA

Prevlast Bosne nad Srbijom: Od Kulina bana do današnjih dana

Prema nekim mišljenjima još u vrijeme bosanskog bana Kulina (period vladavine 1180. do 1204. godine), Bosna je imala vlast na Srbijom, odnosno Raškom. Bosansko-hrvatski  akademik Mirko Vidović u tom kontekstu navodi

Ekonomija/Biznis

Akademik Muris Čičić: Akcizne “Fake News”

  (Autorski tekst akademika Murisa Čičića za Indikator.ba)  Nedavna trakavica oko usvajanja seta zakona o akcizama, odnosno dodatnoj putarini ili trošarini na gorivo proizvela je domaću verziju onoga što je