Jedan od simbola glavnoga grada – 122 godine sarajevske Vijećnice

Jedan od simbola glavnoga grada – 122 godine sarajevske Vijećnice

 

Gradska Vijećnica je svečano otvorena 20. aprila 1896. godine, korištena je upravne i administrativne svrhe. Poslije Drugog svjetskog rata stavljena je na raspolaganje Narodnoj biblioteci i ostaje u toj funkciji do agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U noći između 25. i 26. augusta 1992. godine pogođena je zapaljivim artiljerijskim projektilima. Požar neopvratno uništava Vijećnicu, zajedno sa ogromnim bibliotečnim fondom Nacionalno-univerziteske biblioteke od oko 2 miliona jedinica.

Obnova Gradske Vijećnice počinje 1996. i traje sve do 2014. godine, a kompletna rekonstrukcija je urađena po originalnoj dokumentaciji.

Rekonstruisana Vijećnica je svečano otvorena 9. maja 2014. godine na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom.

Danas se koristi u svečanim prilikama na državnom i gradskom nivou, za promociju događaja iz kulture, umjetnosti i privrede, uz stalnu i povremene muzejske postavke, redovne sjednice Gradskog Vijeća i čini se da je razlonikost upotrebe veća nego ikad ranije.

Previous Tešanj: Jezero ''Jelen'' idealno mjesto za nezaboravan odmor
Next Sandžak: Novi Pazar obilježio 577 godina postojanja

You might also like

NAŠI DANI

Premijer Novalić podržao Izetbegovića stihovima slavnog bosanskog pjesnika

Premijer FBiH Fadil Novalić dao je podršku stranačkom šefu Bakiru Izetbegoviću, već izvjesnom kandidatu za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Premijer je citirao velikog bosanskog pjesnika Mehmedaliju Maka Dizdara

NAŠI DANI

Predrag Bastah osuđen na 35 godina zatvora za zločine nad Bošnjacima Vlasenice

Sud Bosne i Hercegovine je 22.3.2022. godine izrekao i javno objavio prvostepenu presudu u predmetu Predrag Bastah, kojom je optuženi Predrag Bastah oglašen krivim da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav

NAŠI DANI

Nedžad Agić biciklom putuje u Dubrovnik na godišnjicu objave Povelje Kulina bana

  Zeničanin Nedžad Agić sutra će ujutro, u šest sati, drugi put uzastopno svojim biciklom krenuti na oko 320 kilometara dug put do Dubrovnika, a povod je 829. godišnjica objave Povelje