Jezik je intelektualna arheologija naroda koji se njim služi

Jezik je intelektualna arheologija naroda koji se njim služi

 

Direktor Instituta za jezik dr. Alen Kalajdžija ukazao je danas na Međunarodni dan maternjeg jezika na značaj razvijanja pozitivne svijesti o očuvanju vlastitog jezičkog identiteta, poručivši da bosanski jezik nije bošnjački i da je bosanski jezik historijska činjenica.

Kalajdžija je istakao da je osnovna funkcija jezika da povezuje ljude, on se može samo politički zloupotrebljavati, ali da se treba odgovoriti na dnevno politička negiranja bilo kojih jezičkih identiteta.

Poručio je da u svijesti građana treba njegovati toleranciju i potrebu poštivanja elementarnih ljudskih prava u koja spada i pravo na jezik.

“Jezik je spona šta je bilo s naših društvom ranije i šta imamo danas. Jezik je intelektualna arheologija naroda koji se služi tim jezikom”, potcrtao je Kalajdžija u izjavi novinarima.

Saradnica Instituta za jezik mr. Zenaida Karavdić navela je da treba dozvoliti svakome da svoj jezik može da naziva onako kako on osjeća da treba, jer standardizacije jesu donekle različite, ali je većina stvari ista.

“Ta tri standardna jezika, koja su u suštini jedan organski idiom, jezik koji svi razumijemo, jednostavno se nazivaju na tri različita načina i to treba poštivati”, rekla je Karavdić, dodajući da treba poštivati specifičnosti svakog jezika, kao i jezične dijalekte.

Međunarodni dan maternjeg jezika obilježen je u Sarajevu predavanjem pod nazivom “Razvijanje svijesti o jezičkom identitetu”, koje je organizovao Institut za jezik.

Previous Katar: Bosanski proizvodi osvajaju najbogatiju državu na svijetu
Next U Sandžaku obilježen Dan školstva na bosanskom jeziku

You might also like

RIJEČ-

Razgovor o knjizi R. Mahmutćehajića „Andrićevstvo: Protiv etike sjećanja“

Knjiga Andrićevstvo je prvo cjelovito kritičko preispitivanje ideologijskih čitanja, tumačenja i korištenja književnog djela Ive Andrića u nacionalističkim, orijentalističkim i kulturno-rasističkim odnosima prema Bosni, bosanstvu i bošnjaštvu. To Mahmutćehajićevo djelo

KULTURA I UMJETNOST

Nakon 250 godina riješena misterija Hasanaginice

Bliži se 250. godišnjica objavljivanja Hasanaginice. Nju je 1774. u svom djelu “Viaggio in Dalmazia” objavio talijanski opat i putopisac Alberto Fortis. Od tada do danas, Hasanaginica je tri stoljeća svjedočanstvo života i

OTPOR BOSNE

TVSA prikazuje dokumentarni film o 2. maju 92.

“Pad Sarajeva, propali scenarij” dokumentarni film u produkciji TVSA kojeg potpisuje Enisa Skenderagić, biće emitovan premijerno u ponedjeljak 21,25. Prvi put nakon 47 godina 2. maja 1992. godine u Sarajevu