Još devet dobara proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (Foto)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je na sjednici od 1. do 3. februara donijela devet odluka o proglašenju određenih nepokretnih i pokretnih dobara nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.
Na listi su historijska građevina Čamdžića kuća u Puračiću, u općini Lukavac, pokretno dobro Kunovski zapis u vlasništvu Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, grobljanska cjelina – Jevrejsko groblje u Jajcu, historijsko područje nekropola sa stećcima na lokalitetu Han na Hreši i historijska građevina Katolička crkva cv. Petra i Pavla u Tešnju.
Također, nacionalnim spomenicima proglašeni su i historijska građevina Stari grad Rmanj u Martin Brodu, ostaci kule i zidova u Bihaću, historijsko područje mjesto i ostaci Arnaudije džamije u Rogatici i graditeljska cjelina stara drvena džamija sa haremom u Tuholju, u Kladnju. Od navedenih novih nacionalnih spomenika BiH posebno se po obliku i starosti izdvajaju dva spomenika, rekla je predsjedavajuća Komisije Ljiljane Ševo.
– Pažnju skrećem na Čamdžića kuću koja je sagrađena od drveta i jedna je od rijetkih sačuvanih primjera takvog objekta. Drugi spomenik, koji je djelo narodnih graditelja, je džamija kod Kladnja, također od drveta, najvjerovatnije iz 18. vijeka. Svega nekoliko drvenih džamija je očuvano u BiH i zajedno sa crkvama čine cjelinu koja predstavlja domete u graditeljstvu jednog od najtežih stoljeća uopće u prošlosti ovih prostora, rekla je Ševo.
Komisija je, prema njenim riječima, donijela i zaključak da se historijski spomenik Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu briše sa Liste ugroženih spomenika. Razlog tome je, kako ističe, završetak restauracije mosta te potpisani Protokol o saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske čime se potvrđuje praćenje vodostaja rijeke Drine da ne bi došlo do ugrožavanja stabilnosti mosta.
Zbog zabrinutosti da bi novi objekat u izgradnji mogao ugroziti nacionlani spomenik Stare pravoslavne crkve u Sarajevu, iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uputili su apel nadležnima da preispitaju takvu izgradnju.
– Čamdžića kuća ima specifične karakteristike stare kuće sa čardakom među rogovima. Prema dostupnim informacijama kuća datira iz druge polovine 16. vijeka, te predstavlja jedan od najstarijih objekata ove vrste na prostoru sjeveroistočne Bosne.
Nalazi se u Puračiću u općini Lukavac, na brežuljku oko 200 metara od centra naselja i čaršije, u ulici Avde Mujkića br.14.
U vlasništvu je ugledne bošnjačke porodice Čamdžić iz Puračića.
Autentični izgled je većinom sačuvan do danas, osim drvenog pokrova, koga je vlasnik da bi sačuvao kuću od propadanja zamijenio limenim. Ipak, ostaci drvenog pokrova-šindre se i danas nalaze odloženi neposredno pored kuće. Očuvani su i drveni demiri, te sistem zatvaranja vrata-mandal.
Kunovski zapis
– Zanimljiva je pojedinost da se još oko 1560-1565. godine, a moguće nešto i kasnije, našao u bosanskoj sredini neki učeni bosanski krstjanin, koji je na molbu novoobraćenih muslimana, nastanjenih u selima koja su ranije sačinjavala metoh (manastirsko imanje) u Kunovu kod Foče, napisao za te dojučerašnje vjernike Bosanske crkve tzv. Kunovski zapis. To je magijski zapis sa citatima iz Novog zavjeta koji su pripadnici Crkve bosanske veoma poštovali, ali i sa dosta apokrifnih elemenata, koji je imao svrhu da zaštiti Kunovski metoh od prirodnih nepogoda (udaraca groma, gràda, studeni, zlih vjetrova i sl.).
lz sadržaja zapisa vidi se da su vjernici Crkve bosanske smatrali da je đavo taj koji prouzrokuje sve ljudske nedaće, pa se prijeti đavlima – koji nose imena iz paganske i lokalne tradicije – da se okane da nanose štetu usjevima u selima Kunova, zapisaće između ostalog o Kunovskom zapisu Muhamed Hadžijahić u knjizi ‘ISLAM I MUSLIMANI U BOSNI I HERCEGOVINI’.
(agencije/mb)
You might also like
Decenija Art kuće sevdaha: Nominacija sevdalinke za listu UNESCO-a najvažniji zadatak
Bosanskohercegovačka narodna pjesma – sevdalinka u posljednjih deset godina dobila je mjesto koje zaslužuje zahvaljujući Art kući sevdaha, a kao vrhunac toga bilo bi i njeno uvrštavanje na listu
Mezaristan u Dživaru krije priču o prvim muhadžirima u Trebinju
Prostrani mezaristan u Dživaru kod džamije Dživar u Donjem Čićevu, Trebinje, obuhvata površinu od preko 15.000 metara kvadratnih, kazuje Husein ef. Hodžić, glavni trebinjski imam, piše agencija Patria. Prvi pokopani su
){kind=link}
Ključ: Autohtone buše čuva od nestanka
Na prostranom imanju, smještenom ispod planinskih visova Grmeč planine, u Gornjoj Sanici, nadomak Ključa, može se vidjeti rijedak prizor stada buša. Imanje i goveda pripadaju Mujagi Selmanu, prosvjetnom radniku u