Kako je Rohinja narod skupljao pomoć za stanovništvo pogođeno Balkanskim ratovima

Kako je Rohinja narod skupljao pomoć za stanovništvo pogođeno Balkanskim ratovima

Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet” pokrenulo je akciju prikupljanja pomoći za Rohinja muslimane koji doživljavaju egzodus i nasilje u Mijanmaru te je otvorio humanitarni broj telefona 090 292 001 na koji pozivom građani već od jučer mogu donirati tri KM – saopćeno je iz ovog društva.

Pokrenuta je i procedura otvaranja posebnog računa na koji će građani BiH moći uplatiti pomoć za unesrećene Rohinja muslimane.

Pomoć se može donirati u sjedištu “Merhameta” na Bistriku u Sarajevu, kao i u svim regionalnim i osnovnim odborima ovog društva širom Bosne i Hercegovine.

– Ne možemo biti nijemi posmatrači strahota kroz koje prolaze Rohinja muslimani. Nije dovoljno samo verbalno izražavanje saosjećanja, nego je potrebna konkretna akcija kako bi se pomoglo tom narodu – poručio je predsjednik HO “Merhamet” MDD Hajrudin Šahić.

Iz “Merhameta” navode da su zajedno s građanima Bosne i Hercegovine mnogo puta dosad organizirali humanitarne akcije za prikupljanje pomoći za ugroženo stanovništvo u područjima pogođenim katastrofalnim elementarnim nepogodama i kriznim situacijama u svijetu, između ostalog i za stanovništvo Palestine, Somalije, Afganistana, Sirije, Turske, Irana, Japana te Indonezije.

 

Rohinje prije jedan vijek skupljali pomoć za muslimane Balkana

– Dok su balkanski muslimani krvarili 1913. godine, muslimani Burme (tada jedan od regiona Indije pod britanskom okupacijom) ustanovili su Crveni polumjesec (Hilal Ahmer Cemiyeti) na čijem čelu su bili Mula Abdurrahman i Mula Abdurrahim.Fotografija korisnika/ce Sedad Bešlija.

Skupili su 220 engleskih lira (sterlin) na ime donacije za balkanske muslimane i ček u tom iznosu predali u osmanski konzulat u Jangonu (danas na jugu Mijanmara). Tadašnji osmanski veliki vezir Said Halim-paša izvještava da je “novac legao na račun Ministarstva finansija Osmanske države te da će ga podići i potrošiti za potrebe udovica i jetima” (kojih je bio sve veći broj kao posljedica Balkanskih ratova).
Takve dokumente danas možemo pronaći u istanbulskim arhivama – podsjeća Naučni saradnik u Institutu za historiju UNSA Sedad Bešlija.

 

(MiruhBosne)

Previous Poslanici PSBiH traže od RH i EU da obustavi gradnju Pelješkog mosta
Next Sjećanje na šehide u Memorijalnom centru u Potočarima

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Jusuf ubere i po tri tone maline po dunumu: ‘Ne bih se mijenjao ni s kim’

Da je malinarstvo danas profitabilan posao, pokazuje primjer iz Brigova kod Bužma.  Na obroncima Bužima nalazi se malinjak Jusufa Kovačevića, koji često bilježi rekorde u ovoj proizvodnji. 

ŽIVOT

Povratnik u Srebrenicu: Šteta je što povratnici ne koriste plodna imanja

Kada se s braćom Mujom i Mulom 2001. godine vratio u rodne Opetke, Mjesna zajednica Sućeska kod Srebrenice, Asim Bećirović (43) i njegova supruga Adila (37) nisu se dugo dvoumili

ZDRAVLJE

Italijanka Giovanna Paparella u Bosni vodi uspješan posao – zemlja cvjeta od ideja, umjetnost, kultura…

Italijanka Giovanna Paparella, uspješna poduzetnica i jedna od najpopularnijih fitness instruktorica u Sarajevu, godinama je blisko povezana sa Bosnom i Hercegovinom za koju kaže da je njena druga domovina. Dok