Kako je Smail-aga Čengić sa Hercegovcima porazio Crnogorce predvođene Petrovićima-Njegušima

smail-aga

… godine 1836. odigrao se krvavi prizor na Grahovu u Hercegovini, koji je urezan duboko u srce Crnogoraca, a naročito u njihove kneževske porodice Petrovića – Njeguša.

Naime Grahovljani od postanka hercegovačka raja odmetnu se pod okrilje Crne Gore. To uvrijedi Ali pašu, pa pozove sve hercegovačke prvake na oružje, da pokori Grahovljane i nauči Petra II. Petrovića-Njeguša pameti, da se ne pruža preko svoje granice.

Grahovo, Crna Gora sa sedam brda i Maračom tvrdom dobro su znali, šta ih čeka, za to se dobro spreme, da se ogledaju s Hercegovcima.

Kako su se Crnogorci od vajkada naučili po noći iznenada razbijati turke i ovaj put pokušaju sreću. Izračunavši lijepo po bijelu danu, kako stoji pašina vojska odluče udariti s one strane, gdje se bjehu utaborili Fočaci. Kad njih nepripravne u po noći napanu i potisnu, nastaće zbrka u cijeloj vojsci, pa eto sigurne pobjede i nove zgode, da se svom Europom pronese crnogorsko junaštvo.

Nu puki je slučaj htio, da se Smajil aga Čengić iza mraka s Fočacima promijenio za mjesta, jer je dobro poznavao Crnogorce i njihovu noćnu taktiku.
Oko po noći na jednom zaleleka sila crnogorska, ali u zao čas po se. Mjesto na pospane Fočake udare na budne Gačane i na trijeznog Čengić-agu, koji ih junački dočeka i na prvom udarcu rastjera ko slijepe miše.

Istom sjutra, kad dan svanu i ogranu sunce, sinu grdno razbojište u svojoj krvavoj slici: tu su ležali mlagji brat i devet drugih Petrovića Njeguša sve po izbor vladičinih rogjaka, dok se jedini Drago Jakovov spasio bijegom, da izjada Petru II. : kako ih je Čengić počastio – na Grahovu polju širokome.

Koliko je ostalih Crnogora i Brgjana u tome boju platilo glavom, broj se ne zna, dok neki tvrde, da je tri stotine samih Kutnjana ostavilo kosti na Grahovu.

Poraz Zmaja od Bosne i uspjeh turskoga oružja pod Kara Mahmutom nijesu ubili uporni jenjičarski duh u Bošnjacima.

***

Izvor: Safvet beg Bašagić, ‘Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine’

 

(MiruhBosne)

Previous KONTINUITET SRPSKE POLITIKE NA JUŽNOSLOVENSKOM PROSTORU
Next Dvadeset jedna godina tuzlanske tuge i boli

You might also like

HISTORIJA

Bugarske princeze na bosanskom dvoru

Ženidba bosanskih vladara Stjepana II i Tvrtka I za bugarske nevjeste prvi su pouzdani pokazatelji živih veza između bosanskog i bugarskog dvora iza kojih se krije dublja politička pozadina vjerovatno

RIJEČ

Dimitrije Tucović (1881 – 1914.) – uzor za neku bolju Srbiju i mirniji Balkan

Dimitrije Tucović bio je intelektualac i vizionar kojeg njegovi zemljaci i dalje ne razumijevaju, a izgleda i ne žele. U kontekstu aktuelne politike i zbivanja njegovi tekstovi djeluju kao da

HISTORIJA

Afera Agrokomerc, 30 godina poslije: Da li je Hamdija Pozderac žrtva zavjere?

Afera Agrokomerc, koja je izbila u javnost u avgustu 1987. godine, promijenila je političku konfiguraciju Bosne i Hercegovine, poslije koje ništa više nije bilo isto. Sama afera imala je nekoliko