Kako se pije kafa: Rahat lokum u Bosni i Hercegovini, kroasan u Francuskoj, a u Vijetnamu mlijeko

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/150425041.4_mn.jpgIako se kafa u većem dijelu svijeta pije u skladu sa jutarnjim ritualom osvježenja i spremanja za radni dan, neke sredine spravljanje i pijenje kafe uzimaju posve ozbiljno i sa posebnim, gotovo obrednim radnjama.

WoodAndWine nam donosi sedam načina pravljenja kafe, od etijopijskog udisanja mirisa prije nešto što probate napitak do bosanskog rahat lokuma kao obaveznog dodatka uz kocku šećera.

U Bosni i Hercegovini kafa se služi uz šećer, rahat lokum i čašu vode. Ukoliko svoju kafu volite slatku, šećer se ne stavlja u džezvu nego u šoljicu ili se kocka šećera jede prije ispijanja napitka.

U Italiji kafa se pije uz čašu vode koja služi sa sapiranje drugih ukusa u ustima prije probavanja toplog napitka. Kafa poznatija kao espresso pije se brzo, a cappuccino se konzumira isključivo ujutru. Ponekad, ko voli, u kafu može dodati i žestoko piće.

U Turskoj kafa se poslužuje nakon objeda, pravi se jaka i obavezno se pije uz slatkiše. Ukoliko se pije slatka, šećer se dodaje tokom pravljenja, a ne prilikom posluživanja. Ukoliko vam jedna šoljica nije dovoljna, preporučuje se pijenje čaja, a nipošto nova kafa upravo zbog njene jačine.

Kafa u Francuskoj pije se uz kroasan koji se može i umakati u napitak zahvaljujući širokim šoljicama dizajniranim upravo za tu svrhu. Filtrirana ili slatka kafa nisu popularne u Francuskoj, a obično se konzumira nakon objeda, tačnije nakon deserta.

Vijetnamci svoju kafu prave uglavnom filtriranu i uz mnogo mlijeka, što ovaj napitak u Vijetnamu čini skoro pa desertom, a ne pićem nakon jela.

U Španiji kafa je bazirana na espressu i konzumira se pomiješana sa toplim mlijekom. Napitak se pije uglavnom uz doručak ili uz užinu.

Etiopljani kafu smatraju nacionalnim pićem i pije se gotovo ceremonijalno u trajanju od oko 60 minuta. Šećer se u šoljice stavlja prvi, nakon čega se dolijeva kafa uz dodatak vode, a prije konzumiranja piće se obavezno pomiriše.

(klix.ba)

Previous Sanski Most, grad dijaspore u koji svi rado dolaze
Next Frutt sokovi od jabuke: Prirodni i ponosno proizvedeni u Maloj Brijesnici

You might also like

BAŠTINA

BZK “Preporod“ organizirao naučni skup o Aliji Isakoviću: Hasanaginicu nakon dva stoljeća vratio kući

U Domu Bošnjake zajednice kulture “Preporod“ održan je naučni skup “Neminovnost: Aliji Isakoviću u čast“ na kojem je ukazano na fundamentalnu važnost djela Isakovića i njegov značaj za kulturu Bosne

KULTURA I UMJETNOST

Muzej Sarajeva izlaže u Švedskoj

  U sklopu obilježavanja 70 godina uspješnoga kulturnog i muzeološkog djelovanja, Muzej Sarajeva će se osim domaćoj predstaviti i internacionalnoj javnosti te je tim povodom danas u švedskom gradu Varnamu

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Promovisana knjiga: Šejh Hasan Kaimija – sin vremena

Institut za društvena i religijska istraživanja u Tuzli, u saradnji s Naučnoistraživačkim institutom Ibn Sina u Sarajevu i Behram-begovom medresom u Tuzli, organizirao je u četvrtak, 19. decembra 2019. godine,