Kako su vraćene ukradene slike iz muzeja AVNOJ-a
Antikvar Stojan Matić iz Novog Sada je u Beču prije 20 godina kupio vrijedne slike Božidara Jakca. Riječ je o slikama koje su ukradene tokom rata iz muzeja AVNOJ u Jajcu.
20 godina poslije, Matić je odlučio otkupljene slike vratiti muzeju i to simbolično, kao poklon, na dan drugog zasjedanja AVNOJ-a.
Za N1 pokazao je o kakvim slikama je riječ i govorio o motivima zbog kojih se odlučio slike vratiti preko bh. glumca Emira Hadžihafizbegovića.
Matić je pojasnio da je više od 20 godina živio u Beču gdje je imao i dvije teške operacije nakon čega se odlučio za život privređivati na drugačiji način. Tako je, kaže, počeo sakupljati ordenje i medalje, međutim, nije se dugo na tome zadržao pa je prešao na pisanu riječ.
“Sakupljao sam pisma poznatih osoba, kneževska i kraljevska iz Srbije. Onda mi je jednu večer zazvonio telefon i bio mi je nepoznat glas. Rekao mi je da je od zajedničkog prijatelja dobio broj i da ima nešto za mene te otkrio koliko novca košta to što mi ima prodati. Rekao je da mi je ta pošiljka spakovana kod jednog čovjeka i da samo trebam otići i preuzeti. I ja sam odmah poslije tog razgovora nazvao tog mog prijatelja koji je rekao da mu je dao moj broj, da je taj čovjek korektan i da ga nikada nije iznevjerio. Rekao mi je da slobodno uzmem, a nisam znao šta kupujem samo da su slike koje su došle iz Bosne i Hercegovine. Sumnjao sam da je 25. maj u Jajcu, šta bi drugo moglo biti, ali kada sam došao kući sa buvljaka, raspakovao sam i vidio šta sam uzeo”, ispričao je Matić.
Međutim, kada je čuo šta se sa Sarajevom dešava, on je kako kaže, u razgovoru sa suprugom odlučio da te slike (skice, grafike, crteže) vrati Bosnu i Hercegovinu.
“Nisam znao koga da nađem, u Srbiji sam imao neke ljude preko kojih bih mogao, ali nisam imao nikoga iz BiH. A moja djeca baš vole Emira Hadžihafizbegovića i onda sam jednom vidio na Facebooku da je pisano o njemu, da je neki tabloid iz Srbije pisao o njemu da je srbomrzac, a zapravo sam imao druge i relevantnije reference od moje djece. I onda sam odmah odlučio i rekao – ‘e sada ćeš sa ovim ‘srbomrscem’ da stupiš u kontakt’ – i sjednem za računar i nađem ga na Facebooku. Rekao sam mu da imam umjetnička djela koja su nacionalno blago BiH, a on je (Hadžihafizbegović op.a.) najveće blago koje posjedujete i trebate ga čuvati. U tri rečenice sam mu sve napisao i on mi je za dvije minute odgovorio da se pakujem i da dođem u Sarajevo”, dodao je Mati.
Hadžihafizbegović, koji je također bio gost emisije je potvrdio da se sa Matićem nije ranije znao te naglasio da je ovaj njegov potez jedan historijski događaj.
“To nije priča o ideologiji, to je priča o historiji, kulturi sjećanja, o nečemu što je prevažno i za državni kontinuitet BiH za jednu historijsku priču koju čovjek vraća našoj državi. Bio sam fasciniran jer je Božidar Jakac veliki slikar i umro je u sumrak disolucije Jugoslavije i skoro je u Istri vraćena stotinu godina stara slika koju je on nacrtao. Jedna slika je vraćena pa je to bila ogromna priča u Hrvatskoj, riječ je o slici grada Buja koji je dao ogroman novac da se ona vrati. Matić vraća 32 njegove slike”, naglasio je Hadžihafizbegović.
Ja sam 1963. godine bio u Sarajevu i bilo je večer kada smo stigli, išao sam sa školom kao učenik. Ukus ćevapa i baklava koji mi je ostao od te godine, osjetio sam kada me je Emir Hadžihafizbegović pozvao prije dvije i po godine. To se ne zaboravlja. Ta duša Sarajeva na sokaku koju osjetiš, u prodavnicama, kafićima, na sve strane, ljudi se javljaju jedno drugom. U Srbiji toga nema, rijetko, svi su namrgođeni, žure nekuda”, poručio je Matić.
You might also like
Očuvanje i afirmacija bosanskog ćilima trebaju biti imperativ (VIDEO)
Amila Smajlović, doktorica Komunikologije koja je ovo zvanje stekla temom “Komunikacijski simboli –studija slučaja bosanski ćilim“, godinama se bavi otkrivanjem “tajne“ bosanskog ćilima, a naglašava da se moraju riješiti
SIPA uhapsila tri osobe osumnjičene za izborne prevare u Srebrenici
SIPA je u Srebrenici uhapsila tri osobe koje su osumnjičene za izborne prevare tokom izbornog procesa u Srebrenici. Pretres je izvršen na pet lokacija u Srebrenici, dvije porodične kuće, zgrada
Mostarci se prisjetili slavne bitke u kojoj je grad spojen s ostatkom slobodne teritorije
Mostar 25 godina kasnije nije onakav o kakvom su maštali heroji u uniformama Armije RBiH, koji su ranog jutra 30. juna 1993. krenuli u slavnu akciju deblokade grada. Uspjeli