Katarina Kosača Kotromanić, kćerka humskog velikaša i supruga kralja Bosne

Katarina Kosača Kotromanić, kćerka humskog velikaša i supruga kralja Bosne

Na današnji dan 1478. u Rimu je preminula Katarina Kosača Kotromanić – kćerka bosansko-humskog velikaša hercega Stjepana, supruga bosanskog kralja Tomaša.

Rođena je u Blagaju sredinom treće decenije 15. vijeka, u rodu slavnih Kosača, odakle se udajom seli na kraljevske dvore u srednjoj Bosni.

Ova bosanska plemkinja i supruga pretposljednjeg kralja Bosne bila je specifična ličnost i s kulturološko-religijskog aspekta:
-otac bogumil
-majka pravoslavka
-ona (udajom) prihvata katoličanstvo
-djeca i brat muslimani.

Za Katarinu se vežu i određene kontroverze, neautentične ‘istine’ pa i politički iskonstruisani mitovi.

Iako je pred Osmanlijama napustila Bosnu i otišla u Rim, izvori koji se pripisuju Mađarima govore o tome da ih je zapravo ožalošćena udovica pozvala da osvete svog saveznika, pod čudnim okolnostima ubijenog kralja Tomaša.

-Katarina nije bila posljednja kraljica, a nikad ni samostalna vladarica Bosne. Kao takva, Bosnu nikome nije ni mogla ostaviti u ‘amanet’, kako to određeni krugovi potenciraju – na osnovu njenog testamenta, čija autentičnost nikad nije potvrđena. (Ne postoji original pomenutog testamenta, samo prijepisi.)

Pored toga, vladara u srednjovjekovnoj bosanskoj državi biralo je bosansko plemstvo ili Sva BosnaStanak/Rusag – što su nazivi za tadašnji bosanski parlament.

-Tetoviranje žena u srednjoj Bosni u osnovi nije spomen na Katarinu, kako se nerijetko predočava, riječ je zapravo o staroj tradiciji koju su praktikovali Iliri.

Katarina Kosača Kotromanić pripadala je svojim dobrim Bošnjanima. Naknadne konstrukcije i nečija opredijeljenja ne mijenjaju historiju.

Previous Veliki dobročinitelj Muradif Ćato: Gdje god sam bio, uvijek sam mislio na svoju Bosnu
Next Lejla Tanović osma na Svjetskom prvenstvu!

You might also like

HISTORIJA

Priča o Isa-begu Ishakoviću, osnivaču Sarajeva

  Prve gradske objekte u Sarajevu podigao je Isa-beg Ishaković kao svoj vakuf, o čemu svjedoči najstariji dokument u Bosni i Hercegovini na orijentalnim jezicima, Vakufnama Isa-bega Ishakovića datirana između 1. februara

HISTORIJA

Stanovnici srednjovjekovne bosanske države

Odluka Vijeća umoljenih Dubrovačke republike od 2. jula 1376. navodi društvenu podjelu stanovništva Bosne na – Bošnjane i Vlahe .. Nakon preuzimanja Vlaha u novoosvojenim dijelovima srednjovjekovne bosanske države u

HISTORIJA

IN MEMORIAM profesor Galib Šljivo

Danas 30. aprila 2022. godine u Orašju u 89. godini života preminuo je istaknuti član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca profesor Galib Šljivo. Dženaza će se obaviti u ponedjeljak 2. maja