Na današnji dan 1478. u Rimu je preminula Katarina Kosača Kotromanić – kćerka bosansko-humskog velikaša hercega Stjepana, supruga bosanskog kralja Tomaša.
Rođena je u Blagaju sredinom treće decenije 15. vijeka, u rodu slavnih Kosača, odakle se udajom seli na kraljevske dvore u srednjoj Bosni.
Ova bosanska plemkinja i supruga pretposljednjeg kralja Bosne bila je specifična ličnost i s kulturološko-religijskog aspekta:
-otac bogumil
-majka pravoslavka
-ona (udajom) prihvata katoličanstvo
-djeca i brat muslimani.
Za Katarinu se vežu i određene kontroverze, neautentične ‘istine’ pa i politički iskonstruisani mitovi.
Iako je pred Osmanlijama napustila Bosnu i otišla u Rim, izvori koji se pripisuju Mađarima govore o tome da ih je zapravo ožalošćena udovica pozvala da osvete svog saveznika, pod čudnim okolnostima ubijenog kralja Tomaša.
-Katarina nije bila posljednja kraljica, a nikad ni samostalna vladarica Bosne. Kao takva, Bosnu nikome nije ni mogla ostaviti u ‘amanet’, kako to određeni krugovi potenciraju – na osnovu njenog testamenta, čija autentičnost nikad nije potvrđena. (Ne postoji original pomenutog testamenta, samo prijepisi.)
Pored toga, vladara u srednjovjekovnoj bosanskoj državi biralo je bosansko plemstvo ili Sva Bosna, Stanak/Rusag – što su nazivi za tadašnji bosanski parlament.
-Tetoviranje žena u srednjoj Bosni u osnovi nije spomen na Katarinu, kako se nerijetko predočava, riječ je zapravo o staroj tradiciji koju su praktikovali Iliri.
Katarina Kosača Kotromanić pripadala je svojim dobrim Bošnjanima. Naknadne konstrukcije i nečija opredijeljenja ne mijenjaju historiju.