Kera, tvorevina oblikovana maštom i vještinom bosanskih žena

Kera, tvorevina oblikovana maštom i vještinom bosanskih žena

Prozračna, šupljikava, pomalo krhka tvorevina nazvana čipka-kera, proizvod je ljudskih, najčešće ženskih ruku, rađena na našim prostorima, godinama oblikovana maštom i vještinom bosanskih žena.

Izrađuje se tankom iglom za ručno šivanje i pamučnim koncem (najčešće drap ili bijele boje) od kojeg nastaju različite mustre, a tehnika keranja prenosi se s koljena na koljeno.

Šef Ureda UNESCO-a za BiH Siniša Šešum kaže Feni da je umijeće izrade čipke – kere upisano na Inventarnu listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine 2011. godine.

– Nakon konsultacija s nadležnim institucijama BiH, možemo potvrditi da proces nominacije izrade čipke-keranja na Reprezentativnu listu UNESCO-a još nije započeo i zasad nemamo saznanja kad će započeti – naglasio je.  

Pojašnjava da je Inventarna lista nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine u isključivoj nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i preduslov je za njihovu nominaciju na UNESCO Reprezentativnu listu.

Penzionisana etnologinja Zemaljskog muzeja BiH Svjetlana Bajić i članica Asocijacije za interkulturne aktivnosti i spašavanje naslijeđa BiH svojevremeno je pripremila izložbu nastalu kao rezultat istraživanja u Gračanici, Banjoj Luci i Tešnju, centrima gdje su se najviše bavili i zadržali izradu čipke – kere za koju su smatrali da treba predložiti za upis na UNESCO-ovu listu.

Kaže da, kad god ima priliku, javno govori o važnosti njegovanja tradicije izrade čipke – kere. Među ostalim, govorila je i u bh. dijaspori da svako ko zna, treba da njeguje tu tradiciju jer je to, kaže, virtuoznost.

Predsjednica Udruženja ‘Gračaničko keranje’ Azemina Ahmedbegović kaže da se čipka-kera, kao neprocjenjiva umjetnička vrijednost u Bosni i Hercegovini u izvornom obliku zadržala u gračaničkom kraju, a opstaje zahvaljujući radu entuzijasta okupljenih u Udruženju ‘Gračaničko keranje’ Gračanica.

Udruženje ‘Gračaničko keranje’ okupilo je žene koje izrađuju keru-čipku i druge ručne radove u namjeri da, uz promociju i podršku društvene odgovornosti, tu vrstu ručnog rada (keranje) zaštite kao značajan zanat.

Podsjeća da su, u okolnostima brzog života i razvoja tehnike, članice Udruženja iznašle mogućnosti da vrijednosti kulturne baštine ne odu u zaborav.

Bilo je, kaže, dosta priznanja i pohvala za njihov rad ‘jer smo okupljale mnoge članice koje su u Udruženju imale priliku da svoj rad istaknu i promoviraju’.

Danas imaju mlade članice koje voljom i znanjem izrađuju nakit i druge suvenire, a privlače pažnju mnogih. Putovali su, kaže, promovirali radove na mnogim mjestima u BiH i inostranstvu.

– Najveći interes za naš rad bio je u inostranstvu. Osjećaj da neko poštuje to što radimo davao nam je snagu, volju da nastavimo – istaknula je.

Predsjednica Ahmedbegović podsjeća da je ‘Gračaničko keranje’ autor i cvijeta ‘Sjećanje’.

– Puno radimo na odgovornosti izrade i distribucije cvijeta ‘Sjećanje’ posebno kad je 11. jul, dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici – kazala je.

Kako Ahmedbegović naglašava, Udruženje je svojim radom opravdalo ciljeve ‘ostvarene s nadom da će institucije i svi nadležni koji nose odgovornost našeg društva preuzeti naš entuzijazam u korist svih nas’.

– Najveće blago je kad se vrijednosti koje se vijekovima čuvaju i njeguju, štite od zaborava – kazala je.

Žive, kaže, u nadi da će doći vrijeme kad će, u našem društvu, biti važne i ovakve priče.

– Želja nam je da naša ‘kera’ dobije certifikat UNESCO-a, kao što je to u Banjoj Luci dobio ‘Zmijanjski vez’. Smatramo da naša ‘kera-čipka’ ima vrijednosti koje zaslužuju isto – naglasila je predsjednica Udruženja ‘Gračaničko keranje’ Azemina Ahmedbegović.

Udruženje ‘Gračaničko keranje’ osnovano je 2006. godine s ciljem zaštite tradicionalne rukotvorine keranja, kao jednog od najstarijih zanata na području općine Gračanica kao i Bosne i Hercegovine.

Od 12 elemenata s Inventarne liste nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine tri se već nalaze na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine od značaja za čovječanstvo. Zmijanjski vez upisan je 2014., Konjičko drvorezbarstvo 2017., Branje trave Ive na Ozrenu 2018., a u toku je evaluacija četvrtog elementa nominiranog od Bosne i Hercegovine, Kupreška kosidba.

Određeni element može biti skinuti s Reprezentativne liste nematerijalne kulturne baštine od značaja za čovječanstvo u slučaju kad se utvrdi da više ne zadovoljava jedan ili više kriterija prema kojima je element upisan na listu.    

Previous Bosanski brend ”Pepetuške“ osvajaju srca djece i odraslih širom svijeta
Next Bosanski građani prošle godine kupili automobile vrijedne milijardu maraka

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Slušaj, da ti Pjevač nešto kaže: Zašto je Davorin Popović bio toliko voljen i zašto je ostao voljen

Jedan je od najpoznatijih pjevača na prostorima bivše Jugoslavije, i član legendarne sarajevske rok grupe Indexi Davorin Popović rođen je na današnji dan 23.9.1946. godine.  Od milja su ga zvali

BAŠTINA

Odobrena sredstva za obnovu nacionalnog spomenika Stari grad Visoki

Služba za lokalni ekonomski razvoj, komunalne poslove, zaštitu okoline i javne nabavke Grada Visoko je u proteklom periodu, u saradnji sa Zavičajnim muzejem Visoko, uputila Federalnom ministarstvu kulture i sporta

KULTURA I UMJETNOST

Mostar: Murali među kojima su i onaj Alekse Šantića i Emine oživjeli ulice grada na Neretvi

Oko 20 murala nastalih tijekom ovogodišnjeg Mostar Street Art Festa među kojima su utjelovljeni likovi poznatog mostarskog pjesnika Alekse Šantića i njegove Emine oživjeli su mostarske ulice, javlja AA. Jedan