KNJIGA: Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike

KNJIGA: Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike

Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu izdao je još jednu vrijednu knjigu…

Bosanska pismenost na kamenu predstavlja jedinstven i originalan jezički izraz nastao u srednjem vijeku. Počevši od Humačke ploče iz 11. vijeka, on se razvija sve do pada Bosne pod osmansku vlast i dijeli se na dva perioda – prvo traje do 13. vijeka, kome pripadaju najstariji tekstovi i drugo, mlađe, kome pripadaju epitafi.

Natpisi i jednog i drugog perioda predstavljeni su u ovoj knjizi vrlo iscrpno i bogato naučno opremljeni. Tako se, nakon uvodnog dijela o dosadašnjim proučavanjima i zadacima istraživanja te općenito o procesu nastajanja i konceptu natpisa, ovaj jezički korpus ispituje s aspekta grafije, fonetike, morfologije, leksike i sintakse. Nakon toga je dat cjelokupan korpus s originalnom transkripcijom, transliteracijom i prijevodom na savremeni bosanski jezik uz nekoliko faksimila, potom registar natpisa, indeks imena i na kraju opširan spisak literature.

Time smo dobili vrijedan originalni naučni rad koji predstavlja nezaobilaznu referencu pri daljim proučavanjima historije bosanskog jezika.

Mehmed Kardaš: Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike, edicija Radovi, knj. 19, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2015, 247 str.

(mb)

 

Previous Srbija zarobljena u zlu devedesetih
Next Križarski udari na Bosnu u vrijeme bana Mateja

You might also like

HISTORIJA

Čuveni govor Ćamila Sijarića na Makovoj sahrani: Ja sam Bosna, prkosna…

“Zapis o zemlji”, kratki epitaf najvećeg našeg pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara iz pjesničke zbirke “Kameni spavač”, objavljene davne 1966. godine, nosi snažnu poruku o bosanskohercegovačkoj državi, na vječitoj vjetrometini sila, negiranja, osporavanja,

HISTORIJA

SREDNJOVJEKOVNI GRAD BORAČ

Uz kraljevske gradove Bobovac i Jajce, po opsegu u čitavom arhitektonskom sklopu, Borač ulazi u red najvećih utvrđenih gradova na prostoru srednjovjekovne bosanske države… Piše: Prof. Mirsad Durmišević Na oko

BAŠTINA

U Dejtonu imovina nije predata entitetima (Zemljišna karta RBiH iz 1992. godine)

Što se tiče državnog posjeda, odnosno vlasništva, jasno je da ono obuhvata cijeli državni teritorij tj. državno zemljište, javna dobra, rudnike, naftna polja, planine, rijeke, drumski, željeznički, morski i vazdušni