Knjiga ‘Tražeći Esmira’ Nicka Teunissena priča o ljudima Srebrenice

Knjiga ‘Tražeći Esmira’ Nicka Teunissena priča o ljudima Srebrenice

U središtu Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici nalazi se mezar mladića Esmira Mujičića, koji je ubijen u genocidu počinjenom u julu 1995. godine.

Fotografija tog mladića u vihoru rata nagnala je nizozemskog književnika i umjetnika Nicka Teunissena da istraži iz prve ruke šta se sve dešavalo u ovom dijelu Bosne i Hercegovine prije i tokom rata. 

– “Tražeći Esmira” je nefikcijska priča o ljudima Srebrenice, i to prije nego su životi ovih ljudi pretvoreni u hladne brojke i metapolitičke priče. U knjizi pokušavam povesti čitatelja sa sobom u potragu za mladićem iz Srebrenice koji se zove Esmir Mujičić – kaže Teunissen.

Nick Teunissen rođen je 1982. godine u Amsterdamu. Imao je 13 godina “kada su se posljednji sati Srebrenice pojavili na nizozemskim vijestima ljeta 1995. godine”.

– Iako su to bili prodorni snimci evropskog grada, to je za mene kao dijete bilo teško prepoznatljivo. No, to se promijenilo jedne noći više od 23 godine kasnije. Prijatelj Serge Janssen mi je poslao fotografiju dječaka koji se smješka kameri, usred pakla na zemlji. Lice koje mi je reklo potpuno drugu priču. Bilo je suprotno sa dugogodišnjim emitiranjem poznatih medijskih snimaka. To je bio portret mladog čovjeka. Ispostavilo se da je to bila fotografija Esmira – kazao je Teunissen.

Knjiga “Tražeći Esmira” bit će predstavljena međunarodnoj javnosti u subotu, 10. jula u 18 sati u specijalnom programu na engleskom jeziku, koji će se uživo prenositi iz Sarajevskog ratnog teatra SARTR uz uključivanje uživo iz Memorijalnog Centra Srebrenica.  

– Zajedno sa mnogim ljudima iz Srebrenice, otkrili smo životnu paletu neispričanih priča, punu anegdota i prekrasnih sjećanja na napredan predratni grad, sa izvorima u očaravajućem planinskom okolišu. Prve ljubavi, muzika, pozorište – sve ono što nas čini čovjekom. Priča počinje sa prijateljstvom iza bodljikave žice i završava sa Esmirovom majkom koja vidi lice svoga djeteta po prvi put nakon četvrt stoljeća – saopćeno je iz  Memorijalnog centra.

Tokom specijalnog programa, stručnjaci će govoriti o knjizi, nagrađivana glumica Selma Alispahić će igrati dijelove knjige zajedno sa mladim glumcem Dinom Hodžićem. Poznati bosanski pjevač Armin Muzaferija dat će impresivan doprinos prilagođenim muzičkim programom. Memorijalni Centar Srebrenica će se uključivati uživo u program sa grupom od 50 studenata iz svih država Balkana.  

Zbog međunarodnog karaktera programa, bit će osiguran prijenos uživo koji će se moći pratiti širom svijeta putem linka.

Knjiga “Tražeći Esmira” će biti dostupna na tri jezika: bosanskom, engleskom i holandskom.

Nakon zvaničnog programa, pisac Nick Teunissen će razgovarati sa novinarima.  

Ovaj program je realizovan u saradnji sa izdavačem Bloemberk, izdavačem Dobra knjiga, Centrom za postkonfliktna istraživanja, Memorijalnim centrom Srebrenica, Sarajevski ratnim teatrom SARTR, Agencijom Produkcija, ambasadom Kraljevine Holandije u Sarajevu, Daytonskim muzejom mira (Ohio), MasterPeaceom, Youth Power Germany i Fondacijom Platform Hero.

Previous Bosna i Hercegovina namjeravala kupiti vakcine od Mađarske pa ih dobila gratis: Stiglo 200.000 doza “Sinopharm“ vakcina
Next Festival kulture 'Slovo Gorčina' slavi pet decenija od osnivanja

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

U Sarajevu predstavljena knjiga Jasmina Imamovića ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’

  Roman hronika “Ljetopis o kralju Tvrtku” autora Jasmina Imamovića spomenik je prvom bosanskom kralju, najvećem vladaru slavenskog juga i ocu suverenosti Bosne i Hercegovine, istaknuto je danas na predstavljanju

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Promocija knjige o rušenju mostova u Brčkom

Riječ je o do sada neistraženom zločinu na Savskom mostu, koji se dogodio u rano jutro 30. aprila 1992. godine. Na most je dovučen automobil pun eksploziva. Dok je oko

BAŠTINA

Sedam decenija časopisa “Prilozi za orijentalnu filologiju”

Promocija “Sedam decenija časopisa Prilozi za orijentalnu filologiju” održana je na Sarajevskom univerzitetu. Izdavač je Orijentalni institut, jedna od organizacionih jedinica Univerziteta, a “Prilozi za orijentalnu filologiju” najstariji univerzitetski časopis,