Knjige Zlatka Lukića ‘Atlas rodoslovnih karata Bosne i Hercegovine’ i ‘Eponimi’
Zlatko Lukić objavio je knjigu sa više od devet hiljada eponima, obrađenih semantički (šta znače) i etimološki (zbog čega takvo značenje). Kako je za Fenu kazao autor, bio je to studiozan, pomalo i mukotrpan, ali izazovan posao.
Knjiga “Eponimi” bit će predstavljena večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.
U knjizi, nazvanoj “Atlas rodoslovnih karata Bosne i Hercegovine”, koja je predstavljena jučer u Historijskom muzeju BiH, Zlatko Lukić donosi porodična stabla i dinastičke veze vladara Bosne i visokog plemstva i onih dinastija koje su utjecale na civilizacijski razvoj naše domovine. I na toj knjizi radio je godinama, a najviše vremena utrošio je, kako je kazao, na provjeru podataka.
– Ova knjiga govori o kontinuitetu Bosne, naše domovine. Želim pokazati da Bosna i Hercegovina dugo postoji, a da nije ni dejtonska ni ZAVNOBiH-ska konstrukcija kao što mnogi govore. To mi je bio glavni zadatak. Važnost toga shvatio sam 1992. godine, kad je počeo rat u Bosni i Hercegovini. Prikupljao sam podatke. Ovo je kao mali bukvar, početnica – naglasio je Lukić.
You might also like
Zgrada željezničke stanice na Bistriku
“Moja generacija ne pamti slike gustog dima ‘Ćire’ što, probijajući se kroz obeharale voćnjake Bistrika, vodi razdragane putnike do okolnih izletišta i puni bistričku pijacu svježim namirnicama iz Istočne Bosne.
Maktul Mahmud-paša Bošnjak i njegov vakuf u Kairu
Donedavno se smatralo da Bošnjaci nisu izgradili nijednu džamiju u Kairu tokom osmanske uprave Egiptom, ako izuzmemo obnovu nekih starijih kairskih džamija (npr. Ahmed-paša Sarhoš, naš kairski namjesnik 1689.-1691., obnovio
U Sarajevu Međunarodna naučna konferencija o bosanskoj prošlosti (VIDEO)
Međunarodna naučna konferencija “Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti” počela je danas u Sarajevu, u organizaciji Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu (UNSA), a pod pokroviteljstvom Akademije nauka i umjetnosti Bosne i