“Knjige su najljepši ukras i vrijednost jednog naroda!”

“Knjige su najljepši ukras i vrijednost jednog naroda!”

Husein Đozo je je u svojim djelima ukazivao na teške posljedice koje nastaju ukoliko neki narod zanemari bavljenje naukom, te odgoj i obrazovanje. Na više mjesta je spomenuo negativni trend odvajanja Bošnjaka od učenja, knjige i nauke.

Đozo navodi da je jednom prilikom navratio kod prijatelja koji je posjedovao luksuznu kuću, skupocjen namještaj i razne suvenire, ali nigdje nije bilo niti jedne knjige. Husein-ef. pita domaćina ima li biblioteku ili bar nekoliko knjiga, a ovaj mu odgovara: “Neka biblioteke osnivaju i knjige kupuju učeni ljudi! Meni je važno da obezbijedim djeci uvjete za udoban i bezbrižan život.” (1)Ovim susretom i odgovorom Husein-ef. Đozo je razočaran i navodi primjer iz vremena kada su živjeli age i begovi. Oni su imali velika imanja, a njihovi sinovi, izuzev pojedinaca, nisu pohađali škole. Mislilo se da je imetak najveća snaga, sigurnost i zaštita. Kada je provedena agrarna reforma i imetak oduzet agama i begovima, njihovi neobrazovani sinovi postali su sirotinja i sluge drugima.

Druženje s prijateljem Đozo završava riječima: “Knjige su najljepši ukras stana, one su najveća vrijednost. Nauka, znanje i prosvjeta su najsigurnije bogatstvo jednog naroda i najmoćnije oružje u zaštiti slobode i dostojanstva i pojedinaca i naroda.” (2)

Husein-ef. Đozo se pita: „Zašto su muslimani uspostavili razliku između “kitaba” i knjige?“ U svijesti mnogih muslimana važnost i poštovanje spram kitaba (što između ostalog uključuje Kur’an kao Božije Objavu, ali i druge vjerske knjige)  nije preneseno na savremenu knjigu.

Došlo je do određene konfrontacije i podjele nauke na vjersku i svjetovnu. Što bi značilo, vjerske nauke su u kitabima, a svjetovne u knjigama. Tu su začeci propadanja važnosti knjige u očima muslimanskih masa. Bilo je prilično kobno što nova savremena knjiga nije odmah prihvaćena kao kitab, kao izvor naučnih saznanja i potreba. Izostala je svijest koja je na kraju dovela do slabosti čitavog naroda, a ona se liječi i prevenira povratkom knjizi, nauci i obrazovanju.

Povratkom izvorima vjere i obrazovanju koje je bazirano na univerzalnim principima islamskog učenja muslimani imaju priliku da svijetla obraza zakorače u budućnost.

Izvor: Latić Džemaludin, Husein-ef. Đozo kao islamski modernist, objavljeno u: Život  i  djelo  Husein-ef. Đoze – Zbornik radova sa naučnog simpozija,  str. 143-145.

 NEDIM BOTIĆ, preporod.com

Previous Avdo Halilović: Uspješan izumitelj koji svoje ideje želi realizovati u domovini (Video)
Next Saračević-Helać: RTV BiH nije prekinuo program ni kada su nas bombardovali, bravo Čović i Dodik!

You might also like

BAŠTINA

Najstarija pronađena fotografija Konjica nastala je prije 1883. godine

Najstarija pronađena fotografija grada Konjica nastala je prije 1883. godine. Na njoj nema kasarne na Musali, koju je austrougarska vlast gradila od 1883. do kraja 1884., nema pravoslavne crkve koja

HISTORIJA

Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija

Ovako je učeni bosanski franjevac Antun Knežević pisao na temu nacionalnog identiteta i jezika. -Neke naše komšije vrlo se ljute, što se dičimo i ponosimo našim starim imenom, jezikom i

SEHARA

Zaboravljeni Branislav Nušić: Prostrano je nebo, pod kojim pravedni Allahu klanjaju

U Ramazanskim večerima, napisane 1898. godine, a objavljene 1922. godine u Beogradu, drugoj zbirci pripovijetki Branislava Nušića, najznamenitijeg srpskog komediografa epohe realizma, nema ni natruhe mržnje prema muslimanima i islamu,