Kompanija Forster Rohner Ilidža broji 120 uposlenika – proizvodnja vrhunskog luksuznog veza

U okviru obilaska članica Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini radi upoznavanja sa njihovim proizvodima, uslugama, kapacitetima i tržištima na kojima posluju, ali isto tako i sa eventualnim problemima sa kojima se susreću u svom poslovanju, sekretar Asocijacije TOKO pri VTK BiH, Muris Pozderac posjetio je kompaniju Forster Rohner Ilidža doo u Hrasnici gdje je sa direktoricom Elmom Memić obišao sve proizvodne pogone i razgovarao o trenutnoj situaciji, ali i o budućim razvojnim planovima ove kompanije, jedne od najboljih u svijetu kad je u pitanju proizvodnja vrhunske čipke i veza na platnu kojeg od njih naručuju i koriste najprestižniji svjetski brendovi kao što su Chanel, Louis Vuitton, Gucci i mnogi drugi.

Kompanija Forster Rohner Ilidža d.o.o je osnovana 2017. godine od strane švicarske kompanije „Forster Rohner AG“ iz St.Gallena, kao kćerka firma sa sjedištem u Hrasnici / Ilidža. Ovo je kompanija sa stogodišnjom tradicijom u proizvodnji veza, čiji se proizvodi koriste za visoku modu, prêt à porter i donje rublje, ali također i u tehničkoj industriji tekstila. Osim u Bosni i Hercegovini, grupacija Forster Rohner posjeduje proizvodne pogone u Švicarskoj (3), te Rumuniji (1) i Kini (2). Od osnivanja u BiH 2017.g, kada su počeli sa 11 uposlenika, Forster Rohner Ilidža d.o.o se širio u proteklih 6 godina i danas, uz investiciju od preko 8 miliona EUR-a, broji 120 uposlenika raspoređenih u 5 sektora. Proizvodnja vrhunskog luksuznog veza se radi na CNC mašinama, od kojih su neke unikatne u cijelom svijetu i te su napravljene i koriste se samo u pogonu firme na Ilidži. Gotovi proizvodi veza i čipke su isključivo namijenjeni izvozu za najluksuznije modne kuće i najveće tekstilne klijente svijeta u segmentima visoke mode, konfekcije, donjeg rublja kao i običnih tkanina.

Sa svojim dugogodišnjim partnerima iz Velike Britanije (Colorifix), njihova matična kompanija Forster Rohner AG iz Švicarske (St. Gallen) zauzima se za smanjenje štetnih uticaja na okolinu i već primjenjuje proces farbanja tekstila uz pomoć GMO mikroorganizama koji je ekološki i prijateljski nastrojen, te omogućava veliku energetsku uštedu uz značajno smanjenje obima kako otpadnih voda, tako i hemikalija u odnosu na klasične metode bojenja tkanine.

Trenutno, firma u svojoj fabrici na Ilidži (Hrasnica) radi i na izgradnji mikrobiološke laboratorije ali i farbaone u kojoj će se vršiti bojenje tkanine upotrebom ove nove tehnologije. U tom smislu, već se pristupilo realizaciji izgradnje tekstilnog laboratorija za mehaničko i fizičko ispitivanje osobina tekstilnog platna. Mašine i postrojenja za mikrobiološki i tekstilni laboratorij kao i potreban kadar već su obezbjeđeni. Njihova proizvodnja je vrlo specifična i jedina su kompanija ovog tipa u Bosni i Hercegovini.

Jedan od njihovih narednih projekata, kojeg žele pokrenuti i biti nosilac, je prenos stečenog znanja u oblasti proizvodnje veza kao i primjeni novih tehnologija u oblasti bojenja tekstila među učenicima srednjih škola unutar BiH.

Na žalost, veliki problem im predstavlja zakonska regulativa – odnosno nedonošenje podzakonskih akata u FBiH koji su već odavno pripremljeni i samo čekaju da ih usvoji Vlada Federacije BiH.
Čim od strane Vlade FBiH bude usvojen „Pravilnik o ograničenoj upotrebi GMO u kontrolisanom zatvorenom sistemu“, Forster Rohner Ilidža bi postao prva i (trenutno) jedina kompanija u regiji koja će započeti primjenu GMO bojenih tkanina u svojoj proizvodnji, što bi Bosnu i Hercegovinu i ovu kompaniju pozicioniralo u sami vrh izrade najprofinjenijeg materijala za svjetsku modnu industriju. Samim time otvorile bi se neizmjerne mogućnosti u daljem razvoju i modernizaciji poslovanja i poboljšanja ne samo ove firme već i cjelokupne BH privrede.

Iz kompanije naglašavaju da će usvajanje „Pravilnika o ograničenoj upotrebi GMO u kontrolisanom zatvorenom sistemu“ direktno uticati na povećanje njihovog obima posla i izvoza, povećat će se broj zaposlenih, te će generalno pozitivno uticati na ekonomiju Bosne i Hercegovine, dok u suprotnom prijeti bojazan da bi investitor zbog neusklađenih zakonskih propisa mogao premjestiti proizvodnju iz Bosne i Hercegovine u neku drugu državu gdje za njih neće postojati takvi izazovi.