Komšić osporava Schmidtovu odluku na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine

Komšić osporava Schmidtovu odluku na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je danas Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Federacije BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

– Stupanje na snagu izmjena Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, prema nametnutim odlukama Visokog predstavnika, koje su u značajnom dijelu neustavne, stvorilo je obavezu da se putem zahtjeva Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine takve neustavne odluke stave van snage – saopćio je Komšić.

On kaže da je posebno zabrinjavajuće da svojom nametnutom odlukom Visoki predstavnik krši ranije donesene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a time i sam Ustav Bosne i Hercegovine.

– Visoki predstavnik je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana Bosne i Hercegovine, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima. Osim toga, Visoko predstavnik je izvršio i direktan udar na demokratiju u Bosni i Hercegovini, što je obaveza iz Ustava BiH, na način da je doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju indirektno kroz kantonalne skupštine – smatra Komšić.

Dalje navodi da je svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik učinio neviđen i nezapamćen presedan i doveo sve građane Bosne i Hercegovine u stanje pravne nesigurnosti.

Posebno iz razloga, što je uvođenjem „posljednjeg popisa“ ili onoga iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ili povratak svih prognanih u svoje prijeratne domove, čime je ušao u veoma opasan i delikatan prostor eventualnog prihvatanja rezultata etničkog čišćenja. Osim toga, Visoki predstavnik je svojom odlukom umanjio stepen ranije dosegnutih prava građana Bosne i Hercegovine, što je također neprihvatljivo i pravno nemoguće.

Najzad, svojom formulom 1, 3, 5, 7, 9… (što je zapravo Sainte-Laguë metoda za dodjelu mandata i ne može se koristiti za druge svrhe) koja služi za izračun količnika ili koeficijenta brojnosti delegata u klubovima konstituentnih naroda u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik je učinio formaliziranje diskriminacije na najgori mogući način, jer bi u tom novom sistemu građani Bosne i Hercegovine, kao osobe imali veću ili manju vlastitu ličnu vrijednost, u zavisnosti od mjesta prebivališta.

 – To su sve razlozi za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti ovih nametnutih odluka Visokog predstavnika od 2. oktobra 2022. godine sa prijedlogom privremene mjere, kao i slanja odgovarajućeg pisma Centralnoj izbornoj komisiji da ne vrši dodjelu mandata na temelju odluka Visokog predstavnika, sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne obavi svoj postupak i odluči o ustavnosti pomenutih odluka Visokog predstavnika – navedeno Komšićevog kabineta.

Ranije je i SDA reagovala po ovom pitanju, javnim Saopćenjem.

RJEŠENJA SA NEGATIVNIM POSLJEDICAMA

1. Neprihvatljivo je da je prilikom nametanja amandmana na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon Bosne i Hercegovine Visoki predstavnik ignorisao vitalno važne presude Evropskog suda za ljudska prava kao i presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje se odnose na otklanjanje diskriminirajućih elemenata u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine. Umjesto toga, Visoki predstavnik je, namećući amandmane i  selektivno implementirajući presudu u „slučaju Ljubić“, pogodovao  isključivo HDZ-u BiH, čineći ga odlučujućim faktorom u konstituiranju vlasti, te istovremeno produbio etničke i etnoteritorijalne podjele unutar sistema.

2. Povećanje broja delegata, sa dosadašnjih 58 na 80 u Domu naroda Parlamenta FBiH, neopravdano je i nepotrebno. Istovremeno je neracionalno i sa ekonomskog aspekta i sa aspekta jurisdikcije Doma naroda, pa nesumnjivo ima jedini cilj da se kroz izborni sistem osigura dominacija HDZ-a BiH.

3. Povećanje broja delegata će značajno otežati proces uspostave vlasti zbog činjenice da će u kantonalnim skupštinama postojati dodatno izražen problem nedostajućih poslanika koji se mogu birati za delegate u Dom naroda. Ovo naročito zbog činjenice da političke stranke prilikom sačinjavanja listi nisu mogle imati u vidu povećanje broja delegata te na odgovarajući način prilagoditi etničku strukturu kandidatskih listi. Ovaj problem će iziskivati naknadne intervencije CIK-a i značajno usporiti proces uspostave vlasti.

4. Prilikom nametanja amandmana koji se odnose na implementaciju presude u slučaju Ljubić, zanemarena je činjenica da se ta presuda Ustavnog suda BiH odnosi na teritoriju cijele države, odnosno na oba entiteta, i postupa se kao da je Visoki predstavnik zadužen samo za Federaciju, a ne za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Nametnutim amandmanima povećana je asimetrija u pogledu strukture i nadležnosti između Vijeća naroda RS i Doma naroda FBiH, te produbljena diskriminacija Bošnjaka i Hrvata u entitetu RS. Nije ispoštovan zahtjev SDA iznesen u pregovorima da se nadležnosti  Dom naroda u FBiH izjednače sa nadležnostima Vijeća naroda entiteta RS.

Dodatno je produbljena asimetrija između dva bh. entiteta u pogledu etničke raspodjele rukovodećih funkcija.

Dok se, uz ostalo,  nametnutim amandmanima u entitetu Federacija BiH isključuje mogućnost da predsjednik entiteta i premijer ne mogu biti iz istog naroda, u entitetu RS je dozvoljena dosadašnja ustaljena praksa da ove dvije funkcije obavljaju pripadnici istog, srpskog naroda

Prilikom implementacije odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine  ključni princip je bio obavezujuća istovjetnost rješenja u oba entiteta u pogledu zastupljenosti konstitutivnih naroda na ovim pozicijama.

Amandmanska intervencija po pitanju ovih pozicija, ograničena samo na entitet Federacija BiH, u direktnoj je suprotnosti sa Odlukom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Stoga je nužno da OHR i za entitet RS propiše da funkcije predsjednika entiteta i premijera moraju biti popunjenje od kandidata iz različitih konsitutivnih naroda. Cjelovita Bosna i Hercegovina traži cjelovita i simetrična rješenja u cijeloj državi. Shodno tome, nužno je propisati da potpredsjednici entiteta RS imaju iste ingerencije kod imenovanja Vlade RS i sudija Ustavnog suda RS, kao što imaju potpredsjednici entiteta FBiH.

5. U nametnutim rješenjima se koristi posljednji popis iz 2013. godine za potrebe određivanja broja i strukture delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije. Pogodujući HDZ-u, Visoki predstavnik odstupa od popisa stanovništva iz 1991. koji je ustavni princip iz Ustava Federacije do potpune provedbe Aneksa VII DMS. Ustavna odredba o izračunavanju demografskih podataka iz 1991. godine ( IX.11 g) ni nakoji način nije osporavana u presudi Ustavnog suda u „slučaju Ljubić“. Neosnovana intervencija na tu odredbu omogućava da se u izbornom sistemu  legaliziraju posljedice etničkog čišćenja.

Ako tvrdi da mu je isključiva namjera bila da nametnutim rješenjima implementira odluka Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, Visoki predstavnik je mogao jednostavno potvrditi i kao svoju nametnuti odluku Centralne izborne komisije BiH kojom je presuda u slučaju Ljubić već implementirana. 

6. Visoki predstavnik je propustio priliku da kompletira set izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet izbornog procesa, a kojim bi se osiguralo elektronsko glasanje i spriječile izborne krađe. Pozivamo ga da to uradi.

7. Nametnutom odlukom je povećan broj delegata koji predlažu listu kandidata za predsjednika i potpredsjednika Federacije sa 6 od 17 delegata (35,3 posto) na 11 od 23 (47,8 posto), odnosno sa nešto više od trećine na skoro polovinu delegata u svakom klubu. Time se osigurava presudan uticaj HDZ-a prilikom konstituisanja vlasti u Federaciji BiH, a posredno i na nivou Bosne i Hercegovine.

8. Amandmanima OHR-a nije istinski odblokiran proces imenovanja Vlade FBiH. Propisan je samo rok od 30 dana u kojem se treba imenovati Vlada Federacije. Nije propisano šta uraditi ako se Vlada ne imenuje u tom roku. Visoki predstavnik nije uzeo u obzir prijedlog SDA koji smo iznosili u pregovorima i koji je glasio: „Ako predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, ne imenuje Vladu Federacije u roku od 15 dana, Vladu Federacije može imenovati sam Predsjednik Federacije ili oba potpredsjednika Federacije“.

9. Imajući u vidu  dosadašnje blokade u Domu naroda Parlamenta FBiH, neizvjesno je da li će nametnuta  rješenja  dovesti do efikasnijeg rada Doma. Propisani rokovi se odnose isključivio na zakone, ali ne i na druge akte o kojima odlučuje Doma naroda (strateški dokumenti i planovi, imenovanja  i slično ). Osim toga, rješenja nisu do kraja dovedena  u proceduralnom smislu te su blokada i dalje moguće.

10. Nepridržavanje nomotehničkih pravila prilikom izrade i nametanja navedenih amandmana proizvelo je značajne tehničke nedostataka i kontradiktornosti u njihovom sadržaju, što će nesumnjivo stvarati probleme u njihovoj primjeni.
 
RJEŠENJA KOJA ĆE DOVESTI DO POBOLJŠANJA I DEBLOKADA

1. Nametnutim amandmanom CXX, između ostalog, rješava se pitanje moguće blokade izbora predsjednika Federacije na način da ukoliko tri kandidata  međusobno ne postignu dogovor, predsjednika Federacije bira Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

2. Nametnuta rješenja omogućavaju deblokadu imenovanja sudija Ustavnog suda  Federacije BiH. Također, sudije Ustavnog suda same biraju Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Ova rješenja eliminišu eventualne blokade i  olakšavaju  poroces uspostave Vijeća za nacionalne interese pri Ustavnom sudu FBiH

3. Proces delegiranja delegata iz kantonalnih skupština je u izvjesnoj mjeri olakšan. Visoki predstavnik je nametnutim amandmanom propisao da Ukoliko u roku od mjesec dana nakon ovjere izbora kantonalna skupština ne izabere delegate iz reda jednog ili više konstitutivnih naroda ili iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, mjesta dodijeljena relevantnim konstitutivnim narodima i/ili grupi Ostalih iz tog kantona preraspodjeljuju se u druge kantonlne skupštine u skladu s članom 10.16. ovog zakona. 

4. Vitalni nacionalni interes je sveden samo na taksativno pobrojana pitanja u Ustavu F BiH, brisanjem odredbe koja glasi: “i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda“. Ovakvim rješenjem je smanjena mogućnost zloupotrebe instituta zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Previous Major Ilić iz Petog korpusa
Next Bosanske kompanije na sajmu dobavljača Volkswagena u Njemačkoj

You might also like

NAŠI DANI

Lani Pudar uručen diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković uručila je diplomatski pasoš Lani Pudar, najboljoj bosanskohercegovačkoj plivačici, kao podršku i priznanje za njen doprinos bh.

NAŠI DANI

Salkić: Od policije u RS-u se nastoji napraviti oružana sila (VIDEO)

Od policijskih snaga na prostoru entiteta Republika srpka nastoji se napraviti neka vrsta oružane sile koja bi se mogla upotrijebiti u određenom trenutku, smatra potpredsjednik ovog bosanskohercegovačkog entiteta Ramiz Salkić.

NAŠI DANI

Odluka o ubrzanom prijemu BiH u EU bila bi upisana u historiju Evrope kao mudra i strateška

“Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dr. Denis Zvizdić obratio se danas, u okviru sesije “Evropska unija kao garant stabilnosti, sigurnosti i napretka regije (i izvan regije)”, učesnicima