Birači u Hrvatskoj u nedjelju, 29. decembra, izaći će na izbore na kojima će osmi put od proglašenja nezavisnosti 1992. birati šefa države.
Na trećim ovogodišnjim izborima u Hrvatskoj – nakon evropskih i parlamentarnih, više od 3,7 miliona građana bira između osmero kandidata za predsjednika, javlja Anadolu.
Glavna izborna bitka vodit će se između predsjednika Zorana Milanovića, kandidata Socijaldemokratske partije (SDP) i partnera, i nezavisnog Dragana Primorca, kojeg podržava vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i partneri.
Na glasačkom listiću naći će se i Miro Bulj (Most), Ivana Kekin (Možemo), Branka Lozo (Dom i nacionalno okupljanje), te nezavisni Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo.
Milanović je pobijedio na izborima prije pet godina kao ljevičar i esdepeovac.
Na kraju mandata, javnost ga nerijetko naziva “ljevičarski desničar” i “populista” zbog kritika prema Evropskoj uniji i NATO-u, odnosa prema ratu u Ukrajini i desničarima poput Viktora Orbana i Milorada Dodika, antivakserskih stavova u pandemiji COVID-a.
“Predsjednik za predsjednika” je Milanovićev slogan, koji je prije 27 godina koristio prvi predsjednik nezavisne Hrvatske Franjo Tuđman.
Iza Primorca, stručnjaka iz molekularne biologije i genetike, stoji HDZ Andreja Plenkovića. Politika, a i HDZ, mu nisu nepoznanica. U vladi Ive Sanadera (HDZ) bio je ministar (od 2003. do 2008.).
Kampanju rođenog Banjalučanina uglavnom je vodio HDZ uz slogan “Za novog predsjednika koji ujedinjuje”.
Predsjednički izbori u Hrvatskoj su direktni i dvokružni i održavaju se svakih pet godina.
Kako bi bio izabran za predsjednika, kandidat u prvom krugu mora osvojiti 50 posto plus jedan glas. Ukoliko se to ne desi, dvoje kandidata sa najviše glasova idu u drugi krug.
Pobjednikom drugog kruga izbora, koji bi trebao biti održan 12. januara, smatra se kandidat koji osvoji veći broj glasova.
Pravo glasa na osmim predsjedničkim izborima ima 3.762.221 birača. Na popisu je više od 92.000 birača manje nego na istim izborima 2019.
U nedjelju u sedam sati bit će otvoreno više od 6.600 birališta u Hrvatskoj, te 105 u 38 država, najviše u Bosni i Hercegovini (42) i Njemačkoj (17).
Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, a taje do zatvaranja birališta u 19 sati, prenose agencije
Kontinuitet vladavine bosanskih ljudi susjednom zemljom, od srednjovjekovne Bosanske države do danas…
Manje je poznato da je bosanski ban Borić držao pojedine dalmatinske otoke, posjede u Slavoniji itd.
S nekim prekidima, ta vlast nad susjednim teritorijama se nastavlja sve do kraja Bosanskog kraljevstva, ali ni poslije ne staje značajan uticaj bosanskih ljudi na susjedstvo.
Ban Jelačić – porijeklom iz Jeleča kod Foče
Dovoljno govori podatak da je, u Hrvata omiljeni ban Jelačić, tokom svoje instalacije za bana hrvatskog, dalmatinskog i slavonskog u Zagrebu 1848. godine, nosio sablju s arapskim natpisom “Oslonio sam se na Allaha” i “Nema junaka do Alije, niti sablje do Zulfikara”. Pokloni su to, kao i konj bosanski – iz Bosne, od njegovih prijatelja.
I danas u dva glavna kandidata za predsjednika RH – iz Bosne! Livnjak i Banjalučanin.
Za razilku od Jelačića, koji je imao mnogo prijatelja u svojoj pradomovini (uglednih Bošnjaka), s političarima ovog vremena nešto je drugačija priča. Svojevremeno je jedan od njih dolazio u Sarajevo s velikim riječima poštovanja…ipak, pragmatizam i populizam je prevagnuo.
Političara na izvoz
Ne samo u slučaju zapadnog susjeda, Bosna političarima snabdjeva i istočne komšije. Po potrebi, posudimo kojeg ministra i dalje – Austrija, Švedska, Australija…
Uz sve to imamo i 14 vlada unutar države – i ko zna koliko političkih partija! Bosanska produkcija političara dovoljna je da pokrije državu od tridesetak miliona stanovnika?
(MiruhBosne/Agencije)
