Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini organizovala je jučer okrugli sto o ratnim zločinima u Kotor-Varoši povodom 33. godišnjice zločina.
Među mnogobrojnim učesnicima okruglog stola bio je i Izudin Botić, čiji je otac bio u grupi od 161 Bošnjaka, koji su posljednji put viđeni početkom novembra 1992. u selu Grabovica kod Kotor-Varoši, gdje su ih zarobile srpske snage.
Nadao se da će, zajedno s drugim srodnicima žrtava, prvi put nakon 33 godine posjetiti mjesto masakra, ali im je Policijska stanica Kotor-Varoš to zabranila, uz obrazloženje da bi obilježavanje moglo ugroziti sigurnost.
Predstavnici žrtava ističu da zabrana predstavlja poniženje za njihove porodice i grubo narušavanje osnovnih ljudskih prava na sjećanje i istinu.
– Na smrtnom listu moga oca piše da je Grabovica mjesto smrti. Mi smo svi proglasili naše najbliže mrtvima. U toj grupi se nalazilo 24 maloljetnika koji su ubijeni – ističe Izudin.
Ratni zločini u Kotor-Varoši okarakterisani su kao genocid i to pred sudovima u Njemačkoj, podsjetio je Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
– Pored Kotor-Varoši, takva presuda je donesena za općine Foča, Kalesija i Doboj – pojašnjava Džananović.
Direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu mr. Muhamed Jusić je podsjetio kako je ova uprava planirala da ove godine posebna pažnja bude posvećena zločinima u Kotor-Varoši.
– Ono što se ovdje dešavalo je bilo, na neki način, najava onog što će se dešavati 1995. u Srebrenici. Mi smo odlučni da se čuje glas žrtava. Islamska zajednica je zabrinuta informacijom da se zabranilo žrtavama da odu na stratište gdje su posljednji put njihovi najbliži viđeni živi – poručio je Jusić.
Ratni zločini u Kotor-Varoši procesuirani su pred Haškim tribunalom i Sudom Bosne i Hercegovine.
Izvor: Agencije
