Izvod iz rada ‘Nekoliko isprava iz početka XV st.’ – Ferdo Šišić, 1938.
– Kralj Žigmund ponovo daruje grofu Pavlu Zrinskome župu
Bužansku (u Lici) uz uslov, da je otkupi od knezova Krbavskih. (Budim, 1401.)
U ispravi koju Ferdo Šišić bilježu u latinskom tekstu, navodi se uz ostalo ‘Kasnije smo mi, zbog raznih državnih potreba, a posebno zbog vojnog pohoda koji su spomenuti knezovi Krbavski zajedno s uglednim Detrikom Bubekom, tadašnjim banom Slavonije, a sada palatinom Ugarske, po našem nalogu poduzeli protiv Bošnjaka, naših i neprijatelja našega kraljevstva, tim iznosu dodali još dvije hiljade zlatnih florena kao naknadu za troškove toga pohoda‘.
– Kralj Žigmund oduzima zbog nevjere Lackovićima grad Rezi kod Keszthelya u zalad. županiji i daruje ga zagrebačkom biskupu Eberhardu i njegovu rodu. (Budim, 1401.)
“…zagrebačkog biskupa, našega dragog i vjernog podanika, koji je neprestano i marljivo služio svetoj kraljevskoj kruni i našem veličanstvu u našim i državnim teškim vojnim pohodima te drugim važnim poslovima, vodeći različite vojske zajedno s nama ili samostalno po našem nalogu, kako protiv najsurovijih Turaka, najžešćih napadača našega kraljevstva, tako i protiv Bošnjaka, naših poznatih neprijatelja, koji su pristali uz te Turke na štetu nas i našega kraljevstva.”
– Kralj Žigmund javlja mačvanskom hanu Ivanu od Morovića da Ladislav Töttös polazi s njime u bosanski rat. (Budim, 1404.)
– Kralj Žigmund nagrađuje Dioniza Lopatačkoga zbog njegova uspješna učestvovanja u ratu protiv hercega Hrvoja.
“Mi smo, nakon što smo pažljivo razmotrili i u srcu odvagnuli njihove ranije zasluge, vjernost i obilne službe koje nam je Dionizije iskazao, posebno u različitim vojnim pohodima našim i našega kraljevstva, ne štedeći ni sebe ni svoju imovinu, izlažući se različitim opasnostima radi povećanja naše kraljevske časti, a naročito u nedavno prošloj zimi i u sadašnjem ljetu, kada je učestvovao u našoj kraljevskoj vojsci u pohodu u Bosni protiv Hrvoja, našega poznatog nevjernika, i njegovih pristalica.”
(Budim, 1406.)
– Kralj Žigmund odgađa ročišta Mihajla i Polibarda de Kisvarda, jer su obećali poći u rat protiv Turaka i Bošnjaka. (Budim, 1407.)
– Palatin Nikola Gorjanski odgađa ročište Ivanu sinu Stjepanovu de Zuha, zbog učestvovanja njegova u bosanskoj vojni. (Budim, 1407.)
– Kralj Žigmund odgađa ročište Nikoli sinu Lökösovu de Kdlla (Källay) zbog njegova učestvovanja u bosanskoj vojni. (Budim, 1407.)
– Kralj Žigmund odgađa pred leleškim kaptolom zakazano ročište braće Ladislava i Andrije, sinova Marharta de Karol, jer polaze u bosansku vojnu. (Budim, 1407.)
– Kralj Žigmund potvrđuje građanima Šopronskim da je od njih primio 400 zlatnih forinti kao pripomoć za bosansku vojnu. (Budim, 1408.)
– Kralj Žigmund naređuje erdeljskim vojvodama Ivanu Tamdssyju i Jakovu Szdnto-u, da odgode ročišta Mihajla Nddasdyja, župana Sikulskoga, jer učestvuje u bosanskom ratu. (Budim, 1408.)
– Kralj Žigmund odgađa ročište Ladislava Töttösa, jer učestvuje u bosanskom ratu. (Budim, 1408.)
– Državni sudac Frank de Szecsen odgađa ročišta Ladislavu Tottös-u zbog njegova učestvovanja u ratu protiv Turaka i Bošnjaka. (Budim, 1408.)
Sigismund /Žigmund (rođen 15. februara 1368., vjerovatno Nürnberg – umro 9. decembra 1437., Znojmo, Bohemija) bio je car Svetog rimskog carstva od 1433., kralj Ugarske od 1387., njemački kralj od 1411., kralj Bohemije od 1419. i langobardski kralj od 1431. Posljednji car dinastije Luksemburg, učestvovao je u rješavanju Zapadnog raskola i husitskih ratova u Bohemiji. – navodi online enciklopedija Britannica.
Pomenuti vladar nedvojbeno se s istim žarom borio protiv čeških husita i bosanskih patarena.
(MiruhBosne)
