Kreševo je grad s bogatom tradicijom

Općina Kreševo u Srednjobosanskom kantonu ima najmanji procenat nezaposlenosti i velike potencijale. U tom srednjovjekovnom gradu s mnoštvom nacionalnih spomenika boravila je i kraljica Katarina Kosača. Kako danas izgleda grad s bogatom tradicijom i zanatima koji bi uskoro mogao dobiti i virtuelnu realnost?

Nekada je bilo poznato kao središte rudarstva i metalurgije, danas po mnoštvu malih preduzeća i jedinstvenom kulturno-historijskom naslijeđu. Za razliku od vremena kada su bili saobraćajno izolirani, mještani danas svjedoče kakve nove mogućnosti nude infrastrukturni radovi i autocesta na Koridoru Vc.

Historičar Kreševa Anto Buzuk objašnjava kako se, iako mala općina, Kreševo uključuje u privredne projekte.

U ovu sredinu ljudi ulažu, što potvrđuje i rast broja privrednih subjekata iz godine u godinu. Nažalost, opći trend odlaska mladih i ovdje je prisutan. Majstori zanatlije radije rade u inozemstvu.

Ivica Šitum privrednik je iz Kreševa. Ističe kako ljude školuju u skladu sa potrebama posla, ali da to košta.

Josip Ivičević dodaje kako nije prioritet zaraditi, nego da ima posla, da se može normalno raditi i živjeti.

Kreševo je područje sa čak osam nacionalnih spomenika zbog čega šansu vide i u turizmu. Gotovo cijela gradska jezgra, s tradicionalnim bosanskim kućama, zaštićena je kao spomenik, koji više od pet stotina godina odolijeva zubu vremena i privlači brojne turiste. Franjevački samostan sa Crkvom svete Katarine izgrađen je krajem 14. stoljeća, a njegov muzej čuva vrijedne predmete koji svjedoče o životu svih naroda ovog područja. Uz sve to Kreševo u svijetu prepoznatljivo je po potkovanom jajetu.

“U našoj crkvi se čuvaju stare slike iz starih crkava iz XVI I XVII stoljeća. Od novije umjetnosti – to su Dulčićevi mozaici, Put Križa, Freska od Sedera, a tu su i tjelesa dvojice biskupa, fra Mate Delivića i fra Marijana Bogdanovića”, navodi fra Josip Tomas, gvardijan Franjevačkog samostana Svete Katarine.

Buzuk ističe kako je Kreševsko jaje izloženo u nalazi u državnom muzeju u Kini te da traje procedura da se proglasi kao nematerijalno kulturno dobro.

On priznaje da za unapređenje turizma treba promjena svijesti kod aktuelnih vlasti koje mnogo više moraju raditi na prezentaciji turističkih potencijala.

Izvor: federalna.ba