Križarski udari na Bosnu u vrijeme bana Mateja

Križarski udari na Bosnu u vrijeme bana Mateja

Bana Mateja Ninoslava (1232–1250) ubrojit nam je medju znamenitije ličnosti u povjesti bosanskoj; za njegova burna vladanja prvi se put Bosna upliće u poslove susjednih država i zemalja.

***

Iz knjige: Povijest Bosne do propasti kraljevstva. 

Autor: Vjekoslav Klaić, 1882. u Zagrebu.

– Rimski dvor i kralj Andrija uvidiše sada, da neće uspjeti milom, te odluče pokušati silom, zatiranjem krivovjeraca i otimanjem njihovih baština.

Pa tako bi sada pokrenuta proti Bosni i tamošnjim patarenom križarska vojna kao što u južnoj Francezkoj proti Albigenzom.

Križarska vojna započe god. 1234. i trajaše uz neke stanke do god. 1239.

Poslanicom od 14. listopada(oktobra) iste godine pozove papa hrvatskoga vojvodu Kolomana, da krene na put proti krivovjercem u Slavoniji. Malo zatim, 17. listopada(oktobra) napisa dva pisma bosanskomu biskupu Ivanu; u jednom ga opomenu, da muževno radi proti krivovjercem u svojoj biskupiji, a u drugom mu dozvoljava, da proglasi oprost svim, koji bi pograbili oružje na korist svete vjere.

Nu to nebijaše još dosta. Posebnim pismom od istoga dana naloži biskupu zagrebačkomu Stjepanu II, da u svem pomaže križare, i da štiti njihova dobra, dok će se oni daleko od kuće boriti; osim toga razglasi sam papa, da će se svim onim, koji bi pošli sada na vojnu, podieliti oprost, kao što se daje križarom idućim u svetu zemlju.

Napokon uze papa vojvodu Kolomana i njegova dobra u zaštitu sv. Petra i rimske stolice, dokle god bude na vojni proti krivovjercem.

Ovako se još koncem g. 1234. spremi križarska vojska pod hrvatskim vojvodom Kolomanom, da mačem i ognjem zatare patarene u Slavoniji i Bosni.

Da bi Koloman mogao uspješnije vojevati, pomagaše ga otac, ugarski kralj Andrija II svakim mogućim načinom. Ne samo da mu je sam križare po Ugarskoj kupio, nego mu je napokon i samu Bosnu darovao u podpuno vlasništvo, što je papa Gregorije IX 28. srpnja(jula) 1235. posebnim pismom svečano potvrdio. Ovim je činom kralj Andrija podložio Bosnu hrvatskomu vojvodi i tako oduzeo Mateju Ninoslavu banovinu.

Ovaj bijaše s toga vrlo ogorčen; pa ako je prije i bio protivnik patarenom, to je sada svom dušom prionu uz nje, jer se je radilo o samostalnosti i obrani domovine.

Nije nevjerojatno, da su se uz Ninoslava i patarene digli listom svi Bošnjaci, samo da im liepa domovina nepadne pod Ugarsku.

O križarskoj vojni, što se je sada pod vojvodom Kolomanom vodila proti banu Ninoslavu i cieloj Bosni, neima potankih viesti. Kušati ćemo ipak, da po oskudnih podatcih sastavimo ma i površnu sliku toga vojevanja.

Godine 1235. ratovala je križarska vojska nesretno.

Matej Ninoslav otimao se je sa Bošnjaci toli uspješno, da je bosanski biskup Ivan izgubio svaku nadu, da bi se mogao vratiti u svoju biskupiju.

On se zato zahvali papi Gregoriju na časti biskupskoj, jer da ga ‘tište ratni trudovi’ . Papi se je to na žao dalo, te posebnom poslanicom od 20. rujna (septembra) 1235. nagovaraše Ivana, da uztraje, spotičuć mu, da bi kukavno bilo, sada uzmaknuti, nego neka i nadalje upravlja svojom biskupijom, te pobija krivovjerce i ostale protivnike katoličke crkve.

***

(mb)

Previous KNJIGA: Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike
Next Vesna Pešić o 9. januaru: To je bio dan proglašenja rata za razaranje Bosne i Hercegovine

You might also like

NAŠI DANI

Lovrenović: Bobovac je isključivo prijestolnica Bosanskog kraljevstva

  Bobovac – prijestolnica Bosanskog kraljevstva i mjesto gdje se čuvala kruna bosanska… Prekrajanje povijesti BiH, a u tom okviru i povijesti srednjovjekovne Bosne, uzelo je novog maha s raspadom

OTPOR BOSNE

ARBiH na Vojnoj paradi u Parizu povodom Dana pobjede nad fašizmom (VIDEO)

9. maja 1995. godine, po prvi puta u svojoj historiji Bosna i Hercegovina je dobila poziv da učestvuje na vojnoj paradi u Parizu povodom Dana pobjede nad fašizmom. Armija Republike

HISTORIJA

Dubrovačka palača vojvode Sandalja Hranića

Palača vojvode Sandalja Hranića jedno je od onih reprezentativnih dubrovačkih stambenih zdanja danih bosanskim kraljevima i velikašima u posljednjim desetljećima 14. i prvoj trećini 15. stoljeća. Uz izdašne darove u