Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik izašao je nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Jerusalemu 17. septembra s javnom potvrdom da Republika Srpska može računati na Izrael kao partnera, istovremeno uputivši oštre kritike Evropskoj uniji zbog onoga što je opisao kao pokušaj erozije suvereniteta tog entiteta.
Ovo nije bio njihov prvi susret: Dodik i Netanyahu su se prethodno sastali u Jerusalemu u januaru 2026. godine.
Obraćajući se novinarima nakon sastanka u Tel Avivu, Dodik je rekao da se Netanyahu obavezao da će uspostaviti okvir za saradnju koji će voditi odnose u narednim godinama, fokusirajući se na ekonomske projekte, transfer tehnologije u poljoprivredi, kulturne i univerzitetske veze i sigurnosnu saradnju.
Susret, koji se dogodio dvije sedmice prije izbora u Bosni i Hercegovini, označio je vrhunac Dodikove posjete Izraelu. U pratnji vršiteljice dužnosti direktorice Ureda Republike Srpske za međunarodnu saradnju Ane Trišić Babić i ministra unutrašnjih poslova Željka Budimira, delegacija je ranije istog dana u Tel Avivu razgovarala i s izraelskim ministrom za dijasporu i borbu protiv antisemitizma Amichaijem Chiklijem. Dodik je predstavio sastanke kao dokaz da Republika Srpska proširuje svoja partnerstva izvan tradicionalnih saveznika u Beogradu i Moskvi u trenutku kada su njeni odnosi sa zapadnim institucijama i dalje napeti.
U komentarima koji su spajali diplomatske kontakte s porukama domaće politike, Dodik je prikazao Izrael kao prirodni pandan entitetu koji, po njegovom mišljenju, mora dati prioritet nacionalnim interesima, snažnim institucijama i sigurnim granicama. „Sastanak je potvrdio da Republika Srpska i Izrael stavljaju interese svog naroda, države i slobode na prvo mjesto“, rekao je. „Garancija te slobode je jaka zajednica, jake institucije, vlada i granice.“ Dodao je da Republika Srpska treba da se ugleda na Izrael koji se fokusira na odbranu sigurnosti od vanjskih pritisaka, uključujući ono što je nazvao naporima da se ona potkopa putem špijunaže ili drugih sredstava. Dodik je dalje napomenuo da se sam Izrael suočava sa stalnim pritiskom ne samo od regionalnih aktera, već i od Velike Britanije i određenih država članica EU, koje je optužio za miješanje u njegove unutrašnje poslove – pristup koji je nazvao neprihvatljivim.
Dodikova ofanziva protiv Brisela i “evropskih birokrata”
Tokom posjete, Dodik je više puta suprotstavljao potencijalno partnerstvo s Izraelom onome što je okarakterizirao kao opadajuću i preopterećujuću Evropsku uniju. Komentarišući pregovore Bosne i Hercegovine s EU, doveo je u pitanje da li uopšte postoje smisleni razgovori i pitao zašto bi Republika Srpska trebala sarađivati s “evropskim birokratama” koje je optužio da pokušavaju nametnuti “nemogućih okolnosti”. Izdvojio je evropsku komesarku za proširenje Martu Kos i ono što je nazvao liberalnim snagama koje su, po njegovoj procjeni, naštetile evropskim vrijednostima, istovremeno zahtijevajući da Republika Srpska odustane od suvereniteta.
„S kim bismo trebali pregovarati, s Martom Kos, liberalima koji su uništili Evropu i evropske vrijednosti, a sada nam govore da nam treba nešto o čemu ćemo pregovarati, da se odreknemo cijelog našeg suvereniteta?“, rekao je Dodik u Tel Avivu, prema izvještajima Radio-televizije RS. Opisao je EU kao „trulu“ i da joj nedostaje vrijednost koju je nekada imala, izjavivši da će Republika Srpska umjesto toga voditi dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom, Kinom i Izraelom. Dodik je također uputio lične kritike Luigiju Soreci, šefu Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, nazivajući ga „lažovom“ jer izjednačava vladavinu prava s propisima koje nameće „neimenovani stranac“. Odbacio je svaku sugestiju da bi Republika Srpska prihvatila vanjski pritisak u zamjenu za finansiranje, navodeći da entitet nije zainteresiran za ono što je nazvao „prljavim novcem“ i da neće proglasiti vlastito nepostojanje.
Ovi komentari uklapaju se u duži obrazac u kojem Dodik angažman EU predstavlja kao prijetnju autonomiji Republike Srpske, entiteta sa srpskom većinom unutar Bosne i Hercegovine, stvorenog Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine. Godinama se sukobljavao s međunarodnim visokim predstavnikom i sarajevskim vlastima oko pitanja državne nadležnosti, pravosudne vlasti i ustavne reforme. Trenutno putovanje odvija se u kontekstu nedavnih promjena američke politike, uključujući ukidanje sankcija Dodiku i povezanim osobama od strane Trumpove administracije krajem 2025. godine, potez koji je sam po sebi privukao pažnju u Washingtonu.
Izrael se također suočava sa sve većim pritiskom Evropske unije i ključnih zapadnih saveznika zbog svojih naselja na Zapadnoj obali. Iako EU nije uvela sveobuhvatne trgovinske sankcije, nastavlja raspravljati o strožim mjerama, uključujući izdavanje dozvola za uvoz robe iz naselja, koju smatra ilegalnom prema međunarodnom pravu. U maju je EU već uvela sankcije određenim pojedincima i subjektima povezanim s kršenjem ljudskih prava na toj teritoriji.
Odlučujući zaokret dogodio se 8. septembra, kada su Velika Britanija, Francuska i Kanada prešle sa riječi na koordiniranu akciju. Britanski ministar vanjskih poslova Ed Miliband rekao je Parlamentu da će Velika Britanija zabraniti sav uvoz robe proizvedene u izraelskim naseljima, proglasiti prisustvo Izraela na okupiranoj teritoriji nezakonitim i nametnuti ciljane sankcije pojedincima, bankama i kompanijama uključenim u finansiranje ili izgradnju infrastrukture za naselja. Optužio je doseljenike za “etničko čišćenje” Palestinaca – jezik koji nijedan prethodni britanski ministar vanjskih poslova nije primijenio na dugogodišnjeg saveznika. Izrael je odmah odgovorio: ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar najavio je zatvaranje britanskog konzulata u Jerusalemu i zaprijetio daljnjim koracima odmazde.
Ono što izdvaja ovaj trenutak jeste širina koalicije. Devet drugih zapadnih vlada – Španija, Danska, Irska, Finska, Island, Norveška, Poljska, Portugal i Švedska – od tada su podržale nacionalna ograničenja ili pooštrile postojeće zabrane. Analitičari vide do sada najjasniji signal rastuće izolacije Izraela među tradicionalno naklonjenim zapadnim prijestonicama: koordiniranu diplomatsku kampanju, a ne izolirani gest. Ovaj potez nadovezuje se na ranije signale vlade premijera Andyja Burnhama o “sveobuhvatnom resetiranju” politike prema Izraelu.
Širi ulozi za regiju i predstojeći izbori
Tajming posjete Izraelu ima posebnu težinu jer će birači u Bosni i Hercegovini za dvije sedmice izaći na birališta, testirajući Dodikov kontinuirani utjecaj na institucije Republike Srpske. Slike sastanaka na visokom nivou u Jerusalemu i Tel Avivu, zajedno s razgovorima o konkretnim ekonomskim projektima i mogućim direktnim letovima, dio su narativa koji je SNSD, Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata, njegovao tokom ranijih međunarodnih kontakata: da Banja Luka posjeduje partnere sposobne za isporuku tehnologije, investicija i političke podrške izvan konvencionalnih evropskih kanala.
Za Srbiju, koja održava bliske političke i kulturne veze s Republikom Srpskom, ovaj razvoj događaja se ogleda na dva nivoa. Nova vanjska podrška Banjoj Luci može indirektno uticati na pregovaračku poziciju Beograda sa zapadnim prijestonicama o statusu tog entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i izraelski premijer Benjamin Netanyahu razvijaju odnose koji daleko prevazilaze okvire nabavke odbrane, obuhvatajući zajedničke industrijske projekte, vojnu obuku, transfer tehnologije, vještačku inteligenciju, energetsku sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture.
Dodikova posjeta se također odvija usred pojačane pažnje Washingtona prema politici Zapadnog Balkana. Pododbor za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma održao je 15. septembra saslušanje o američkim političkim i sigurnosnim izazovima u regiji. Istog dana, demokratski članovi odbora objavili su izvještaj u kojem se dokumentira da su vlasti Republike Srpske potrošile najmanje 8,9 miliona dolara na lobiranje u Washingtonu od januara 2025. godine. Izvještaj je povezao određene administrativne odluke, uključujući ublažavanje sankcija, s poslovnim interesima povezanim s ličnostima bliskim predsjedniku Trumpu, te je imenovao nekoliko lobista i bivših zvaničnika koji su se zalagali za stavove Banjaluke. Visokopozicionirani demokrata William Keating bio je među onima koji su pozivali na reviziju odluka o sankcijama.
Dodikov pristup Izraelu se stoga nalazi na presjeku nekoliko tekućih dinamika. Među najvažnijima su promjene raspoloženja u Washingtonu i budućnost Srbije nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 25. oktobra, navodi EUalive.
