Med, sir i vino iz naše zemlje uskoro na kineskom tržištu

Tvrdi sir, med i vino prvi su proizvodi koji bi iz Bosne i Hercegovine mogli biti izvezeni u Kinu, istakao je za “Nezavisne” Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je prošle godine s kineskom stranom potpisala sporazum u oblasti veterinarstva, ali sve do poslovnog foruma zemalja srednje i istočne Evrope i Kine, koji je nedavno završen u Dubrovniku, preciznijih informacija o napretku nije bilo.

Nakon sastanka s predstavnicima jedne od najmnogoljudnijih zemalja na svijetu, Šarović je, kako nam je potvrdio, uvjeren kako će problem biti uskoro riješen te kako će se domaćim proizvođačima otvoriti tržište od oko 1,4 milijarde stanovnika.

“Kineska strana se složila da ubrza svoje procedure i da odobri izvoz našim kompanijama. Na sastanku s kineskim premijerom bio je i njihov ministar poljoprivrede”, kazao je Šarović.

Podsjećamo, Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine uputila je u julu prošle godine zahtjev za odobravanje izvoza proizvoda od mlijeka i meda, za šta je postojao interes domaćih proizvođača.

Nenad Vukoje, direktor Mljekare “Pađeni” iz Bileće, vjeruje kako postoji perspektiva za izvoz, bar kada su tvrdi sirevi u pitanju.

“U pitanju je proizvod koji ima dobru cijenu, koja se kreće između sedam i deset eura po kilogramu, i mogao bi bez problema da podnese transport avionom. Nadam se da će izvoz da zaživi”, kazao je Vukoje za “Nezavisne”.

Faruk Borić, izvršni direktor Centra za promociju i razvoj Inicijative “Pojas i put”, kaže kako Bosna i Hercegovina od saradnje s Kinom na ovom planu može samo profitirati.

Ipak, upozorava kako je moguće da se pojavi nekoliko problema koji nisu ništa novo kada je riječ o poslovanju s Kinom generalno.

“Prije svega, riječ je o količinama koje možemo izvesti, a one, bilo da je riječ o vinu, medu ili eteričnom ulju na primjer od smilja, mogu u najboljem slučaju zadovoljiti potrebe jednog prosječnog kineskog višemilionskog grada. Drugi problem je nepoznavanje proizvoda iz Bosne i Hercegovine na kineskom tržištu i tu bi trebalo koristiti postojeće mehanizme za plasman i prezentaciju proizvoda, kao što je 16+1, koji NR Kina favorizira. Treći problem je razjedinjenost privrednih subjekata u datim sektorima. Držim da bi se formiranjem klastera ili zajedničkim nastupom, pa čak i regionalnim uvezivanjem, postigli mnogo bolji rezultati”, ocjenjuje Borić.

I pored svega, on izlazak na kinesko tržište smatra jednim od najznačajnijih uspjeha izvozno orijentisane poljoprivredno-prehrambene industrije.

BiH, inače, s ovim azijskim divom ima veoma loš odnos u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Tako je izvoz prošle godine iznosio nešto manje od 37 miliona maraka, a najveći procenat se odnosi na drvo, namještaj te papir i karton.

Sa druge strane, iz Kine je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno robe i proizvoda u vrijednosti većoj od pola milijarde maraka. Od toga najviše mašina, plastike i igračaka.