Kovčeg s tijelom pape Franje, poglavara Rimokatoličke crkve, u subotu je, nakon mise, prevezen u Baziliku sv. Marije Velike u Rimu gdje je sahranjen na privatnoj ceremoniji, javlja Anadolu.
Nakon vjerskog obreda kojem je prisustvovalo više od 250.000 vjernika iz različitih dijelova svijeta i brojni državnici, kovčeg s tijelom pape Franje je u poslijepodnevnim satima stigao je u Baziliku sv. Marije Velike.
Prema italijanskim i vatikanskim izvorima, sahrani je prisustvovalo 160 delegacija koje su predstavljale države, kraljevske porodice i međunarodne organizacije, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena i generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa.
Francusko predsjedništvo je objavilo da su američki predsjednik Trump, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Macron i britanski premijer Keir Starmer imali “pozitivan sastanak” prije sahrane.
Ranije, prije početka sahrane, Trump i Zelenski su održali privatni razgovor.
Papa Franjo je pokopan prema svojoj želji u Bazilici iz petog stoljeća smještenoj u centru Rima.
Iako je uobičajeno da papa bude ukopan u Vatikanu, papa Franjo je prvi papa nakon 1903. godine koji je ukopan izvan ovog područja.
Crkvu Santa Maria Maggiore papa Franjo je tokom svog pontifikata posjetio više od 100 puta. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus.
Vatikan je saopćio da će ljudi moći posjetiti Franjin grob od nedjelje ujutro.
Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, bio je sin italijanskih imigranata. Studirao je u Argentini i Njemačkoj, a zaređen je za isusovačkog svećenika 1969. godine.
Na čelo Katoličke crkve došao je 2013. godine, postavši prvi papa iz Latinske Amerike. Tokom više od deset godina pontifikata, ostao je figura i divljenja i osporavanja – zalagao se za reformu vatikanske birokratije, borbu protiv korupcije i socijalnu pravdu, ali je istovremeno naišao na otpor konzervativnih krugova unutar Crkve.
Posljednje mjesece njegovog života obilježila je borba s bronhitisom i obostranom upalom pluća. Iz bolnice u Rimu otpušten je nakon 38 dana, a preminuo je u ponedjeljak, 21. aprila, u 89. godini.
-Vijeće ministara Bosne i Hercegovine subotu je proglasilo Danom žalosti u Bosni i Hercegovini povodom smrti pape Franje. Na državnim institucijama u Sarajevu zastave su spuštene na pola koplja.
Crkvena zvona širom Vrhbosanske nadbiskupije oglasila su se u subotu i zvonila deset minuta, prema mjesnom običaju, u trenutku kada je u Vatikanu počeo pogrebni obred pape Franje.
Iz susjedstva pak dolaze i ovakvi naslovi…
“Zbogom Papi: Nije vrijedan ni jedne hrvatske suze jer je više volio zločinačku Srpsku pravoslavnu crkvu nego hrvatske katolike i Stepinca!”, poruka je kojom se Hrvatski tjednik oprostio od katoličkog poglavara.
U tekstu u kojem seciraju lik i djelo, odnosno pontifikat preminulog pape Franje, Bergogliju su na teret stavili mnoge grijehe koje mu smjerni hrvatski nacionalisti iz Hrvatskog tjednika naprosto ne mogu oprostiti.
Na početku mu zamjeraju licemjerstvo jer, kako pišu, “iako seFranjo otpočetka doimao blizak malima i odbačenima, ranjenim ljudima, zagovarao deklarativno siromaštvo, kitio se drvenim križem … volio je i druženja sa svjetskim moćnicima i kongrese, poput onoga u Davosu”.
– Franjo kao da se upravo tokom cijeloga pontifikata otvoreno više htio dodvoriti upravo takvima – stoji u tekstu kojeg potpisuje Andrea Černivec.
Nakon što su mu zamjerili da je njegova Crkva tokom pandemije “napustila vjernike onemogućivši misna slavlja i pozivanjem na cijepljenje”, stižemo do glavne stvari – papinog šurovanja s četnicima!
“Kada je riječ o nama Hrvatima, ostaje nesumnjivo gorak okus oko proglašenja svetim blaženoga Alojzija Stepinca. I koliko god imali prigovora na papu Franju i njegovo šurovanje s četničkim SPC-om i njegovim prijateljem Porfirijem, treba imati na umu kako svoj dio kolača snosi i kukavički dio Katoličke crkve u Hrvatskoj koji nije imao hrabrosti oduprijeti se srpskim lažima i ustrajati na istini oko Stepinca”, piše u tom tekstu, prenose mediji. Jutarnji prenosi i riječi glavnog urednika Hrvatskog tjednika, kojem je zasmetalo to što papa nije spominjao Hrvate tokom posjete Bosni…
– Godine 2015. posjetio je Sarajevo i susrevši se s vjernicima nije pokazao ni mrvicu empatije niti je izustio ime hrvatsko. Nije se solidarizirao sa strašnom ratnom žrtvom hrvatskih katolika, uključujući i same svećenike, koju su podnijeli baš zato što su katolici i Hrvati. Ali pravi šok uslijedit će nekoliko godina kasnije kada je drsko zaustavio kanonizaciju hrvatskog blaženika Stepinca… – piše u svom uvodniku urednik Ivica Marijačić.
