Mediji na njemačkom o Bosni i Hercegovini: Privreda puno zdravija od politike. Ljetna bajka sa arapskim turistima

-U BiH godišnje povećanje bruto društvenog proizvoda za 3 posto. U zemljama članicama EU je ta brojka manja od dva posto, a u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji u najboljem slučaju 2,5 posto.

Štampa na njemačkom piše o arapskim turistima u Bosni i Hercegovini

Neue Zürcher Zeitung piše: “Uspješne privredne vijesti iz BiH rijetko stižu. Privatizacija državne imovine traje cijelu vječnost, investiciona klima opterećena je birokratskim preprekama i korupcijom. Velika stopa nezaposlenosti tjera mlade u inostranstvo. Stoga sve veća omiljenost ove zemlje – bogate prirodnim ljepotama – među arapskim turistima, njenim stanovnicima vjerovatno izgleda kao božji dar koji je pao s neba.

Od januara do jula ove godine je Turistička zajednica Sarajeva registrovala dolazak 13.000 turista iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je duplo više u odnosu na proteklu godinu. Poređenja radi, 2010. godine zabilježen je dolazak manje od 100 arapskih turista u BiH, zemlju u kojoj su polovina stanovništva muslimani. I Saudijci i Kuvajćani također cijene čist vazduh i za njih prijatne ljetnje temperature u BiH. Pored toga, oni se na Zapadnom Balkanu mogu odmarati po vrlo povoljnim cijenama. Za arapski srednji sloj koji sebi ne može priuštiti odlazak u Ženevu je to dobar argumenat. Gosti, međutim, očekuju uslugu po mjeri: objed bez svinjetine i alkohola. Restorani zato privlače goste natpisima na kojima piše da nude halal-meso.”

“Ali bosanska ljetna bajka ne usrećuje sve, jer Arapi ostaju duže nego što je to nekima pravo. Četvrtina njih, kako se procjenjuje, kupuje nekretnine. Na obroncima oko Sarajeva i okolnim brdima, gdje su tokom proteklog rata bile utvrde Karadžićevih snaga, nastaju ‘gated communities’ – zatvoreni stambeni kompleksi sa prodavnicama, bazenima i svim drugim propratnim sadržajima. Time, kako se pribojavaju Srbi-pravoslavci i Hrvati -katolici, krhki etničko-vjerski balans dolazi u opasnost. Zapravo je strancima u BiH zabranjeno kupovati nekretnine. Ali je situacija drugačija kada stranci osnivaju firme. Stoga nije samo naglo porastao broj noćenja arapskih turista, već je ekspandirao i broj novoosnovanih firmi”, piše Neue Zürcher Zeitung.

Privreda u Bosni i Hercegovini puno zdravija od politike

Spor između Preventa i VW-a dugo je bio na udarnim stranicama u Njemačkoj. Rijetko se moglo čuti o nekom bh. preduzeću iz ove politički podijeljene zemlje. Ali šta je zapravo sa privredom BiH?, pita se njemačka štampa.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: “U inostranstvu je BiH poznata prije svega po ratu, po masakru u Srebrenici 1995 godine ili po napadima i teroru snajperista na građane Sarajeva. Kasnije se stalno slušalo o propaloj državi, koju je Dejtonski mirovni sporazum podijelio u dva zavađena entiteta: Republiku Srpsku, naseljenu pretežno bosanskim Srbima, pravoslavcima, i Federaciju BiH, naseljenu Bošnjacima, muslimanima, i bosanskim Hrvatima, katolicima. Od kada su dvije firme grupacije ASA-Prevent uspjele da zaustave proizvodnju u dijelovima automobilskog koncerna Volkswagen, odjednom je ovaj dio bivše Jugoslavije dospio u fokus interesovanja. Ispostavilo se da ova mala zemlja, sa 3,5 miliona stanovnika ima zaista mnogo političkih problema.

U julu je ljutnju izazvao popis stanovništva, po kojem je procenat muslimanskog življa sa 43 posto, koliko je bilo registrovano 1991 godine, skočio na 50 posto. I u parlamentima je stanje usijano – u međuvremenu se bošnjački i hrvatski poslanici nisu u stanju dogovoriti ni o dnevnom redu. Zajednička država i dalje ostaje fragilna. Njen suverenitet se stalno iznova dovodi u pitanje.”

“Privreda ove zemlje je međutim zdravija, nego što bi se moglo očekivati s obzirom na njenu podijeljenost. “Ekonomski pokazatelji su sve bolji, a situacija sa zaduživanjem i stanjem u budžetu je najstabilnija u regiji”, kaže Ivona Zametica, ekonomistkinja pri Raiffeisen Research u Sarajevu. Činjenica da u BiH žive različite etničke grupe i da postoje razne upravne jedinice ne predstavlja poteškoće za rad firmi. “Bosna i Hercegovina je jedinstven ekonomski prostor sa slobodnim protokom ljudi, kapitala i robe i to dobro funkcionira”.

Tome u prilog govore i aktualni statistički podaci. Bečki institut za međunarodne ekonomske studije WIIW zabilježio je u BiH godišnje povećanje bruto društvenog proizvoda za 3 posto. U zemljama članicama EU je ta brojka manja od dva posto, a u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji u najboljem slučaju 2,5 posto. Kada je u pitanju zaduživanje i budžetski deficit, BiH bi čak zadovoljila i kriterije iz Mastrihta i to ne samo zbog MMF-a koji dobro pazi na fiskalnu disciplinu. I želja za pristupom EU, sve više disciplinira ovu zemlju.

Pored investicija, koje se svake godine povećavaju za 4 do 5 posto, izvoz je glavni pokretač za rast bruto-društvenog proizvoda. Dvije trećine robe koja se izvozi odlazi u EU, a glavni partner je Njemačka. Izvoze se metali, mašine, drvo i namještaj. BiH igra izvjesnu ulogu kao isporučilac dijelova za njemačke mašine i automobilsku industriju. Zemlja bilježi industrijski rast, koji je u prvoj polovini godine iznosio 4 posto. Uprkos uspjeha u izvozu BiH bilježi enorman trgovački deficit, što se dovodi u vezu sa njenom ovisnošću od uvoza nafte i gasa.

Velika je prednost što na stotine hiljada Bosanaca rade u inostranstvu i šalju novac svojima u BiH. Ali zemlji sada nedostaje kvalifikovana radna snaga. Oni koji su ostali, nisu dovoljno kvalificirani da nađu posao.”

(MiruhBosne/DW)