Međunarodni aerodrom Sarajevo obilježava 50 godina s trendom rasta prometa

Međunarodni aerodrom Sarajevo obilježava 50 godina s trendom rasta prometa

Međunarodni aerodrom Sarajevo nekad i sad bio bi najbolji način otpočinjanja priče o 50 godina tog aerodroma. I u svakom dijelu te priče, njenom početku i trajanju, njenoj sadašnjici, utkani su ljudi. Davnih pedesetih, Aerodrom Sarajevo bio je vizija nekolicine koja je tu svoju viziju krajem šezdesetih pretočila u stvarnost.

“Radovi na izgradnji aerodroma su počeli 1965. i konačno 2. juna 1969. godine je Aerodrom Sarajevo zvanično otvoren za civilni zračni promet”, počinje svoju priču direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Armin Kajmaković.

Podsjeća kako je Sarajevski aerodrom značio prozor u svijet i nove mogućnosti za razvoj civilnog zrakoplovstva na ovim prostorima.

Isprva skroman promet vremenom se povećavao. Kandidatura Sarajeva za ZOI ’84 je bila poticaj za proširenje tadašnjih aerodromskih kapaciteta i novu terminalnu zgradu. Izgrađen je novi terminal, produžena pista, proširena platforma, instalirana nova oprema.

Za to vrijeme, po opremljenosti i sadržajima, sarajevski aerodrom se svrstao u red najopremljenijih u ovom dijelu Evrope. Promet se povećavao iz godine u godinu i onda je došao rat.

Svi aerodromski kapaciteti su u potpunosti uništeni te je veliki izazov bilo osigurati prvo minimalne uvjete za pružanje osnovnih aerodromskih usluga, a zatim i realizirati projekte obnove i rekonstrukcije.

Danas je Međunarodni aerodrom Sarajevo respektabilna kompanija s kontinuiranim rastom prometa iz godine u godinu.

“Prepoznale su to mnoge aviokompanije te danas imamo povezanost s velikim brojem evropskih i svjetskih metropola. Prošle godine smo opslužili više od milion putnika što je rekordan broj od postojanja Aerodroma. Posebno želim istaći da bez vizije menadžmenta, a naša je vezana za stalno poboljšanje aerodromskih kapaciteta, bez jasne opredijeljenosti, bez predanog rada svih zaposlenih, ovakav rast ne bi bio moguć”, naglašava u razgovoru za Fenu direktor Kajmaković.

Kajmaković ističe kako 50-ti rođendan dočekuju radno u punom smislu riječi jer je u toku realizacija projekata dogradnje, proširenja i povećanja svih aerodromskih kapaciteta kako u prostornom, tako i u tehnološkom smislu.

Bit će osigurano dodatnih 10.000 m2 prostora jer je Međunarodni aerodrom Sarajevo dostigao i prešao nivo kapacitiranosti s postojećim terminalom (do jedan milion putnika godišnje).

Završetkom tih radova značajno će se povećati efikasnost aerodroma te dodatno unaprijediti razina i kvalitet usluga koje pružaju svojim poslovnim partnerima i korisnicima.

Sve što se radi je u pravcu povećanja kvaliteta usluge, unaprjeđenja poslovnog ambijenta, stvaranja modernog poslovnog okruženja u skladu s evropskim i svjetskim trendovima i najnovijim tehnološkim dostignućima.

“Od davne 1969. kroz ovu kompaniju je prošlo mnogo zaposlenih, sticali su radno iskustvo, usavršavali se, radili i penziju zaradili. Svima njima i svima nama želim sretnu godišnjicu. Želim nam još mnogo poslovnih uspjeha, novi milion putnika u skorijoj budućnosti, nove linije i veću ponudu naših usluga”, zaključio je direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Armin Kajmaković.

Previous Jedan dolazak u Sarajevo je mnogo toga promijenio u Zoraninom životu
Next Zlatni momak iz Gračanice (Video)

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Bosna i Hercegovina ima potencijal sama proizvoditi hranu, struju i ogrjev

Kriza na istoku Evrope, poremećeni lanci opskrbe još od vremena početka pandemije, izuzetan rast cijena energenata, a posljedično i prehrambenih proizvoda, samo su neki od razloga zbog kojih sve više

MADE IN BOSNIA-387

Poljoprivredna proizvodnja bračnog para Hodžić: Sve što proizvedemo, stanovništvo u Kladnju kupi

Ukoliko želite da jedete svježe povrće, ne morate da čekate proljeće. Zelena salata i mladi luk su spremni za trpezu već sada. U selu Ravne kod Kladnja, bračni par Sabina

MADE IN BOSNIA-387

Novitet iz kompanije Dizart – robot koji stvara oblike za stolice

Direktor Agencije za promociju izvoza (BHEPA) Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Enes Ališković, savjetnica za izvoz Lejla Međedović i sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTK BiH Selma Bašagić posjetili