Međunarodni dan bijelih traka u Hamiltonu, Kanada

Međunarodni dan bijelih traka u Hamiltonu, Kanada

IGK: Saopćenje povodom komemorisanja Međunarodnog dana bijelih traka u Hamiltonu, Kanada

Još od 2016. godine kanadski grad Hamilton, u ime solidarnosti sa žrtvama genocida u Prijedoru se uključio u kampanju Međunarodni dan bijelih traka. Građani tog grada postaju svjesni u kojim razmjerama se dogodio zločin genocida u Prijedoru. Bijele trake su jedan od dokaza genocidne namjere u Prijedoru.

I ove godine, zahvaljujući gradonačelniku Fred Eisenberger na velikom elektronskom panou ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona, u znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana Prijedora i okoline napisano je: “Hamilton podržava Međunarodni dan bijelih traka”.

Dan bijelih traka ostaje stalni simbol borbe u Kanadi i svijetu protiv kontinuiranog negiranja zločina genocida u Prijedoru, protiv policijskih zabrana komemorativnih skupova žrtava u Prijedoru, protiv kontinuiranog odbijanja lokalne vlasti da dozvole izgradnju memorijala ubijenoj djeci i civilnim žrtvama. Dan bijelih traka je također simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za poštovanje drugog i drugačijeg u čitavom svijetu. Zato tražimo da 31.maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih “bijelih traka”, da se institucionalizira i postane dio institucionalnog pamćenja. To je ujedno prilika da se 31. maj proglasi danom borbe protiv fizičkog obilježavanja ljudi, najmorbidnije dehumanizacije, segregacije i aparthejda, te zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koji su uslijedili nakon markiranja žrtve.

Podsječamo na veoma važne izjave članova Vlade i Parlamenta Kanade koji ovu državu, velikog prijatelja države Bosne i Hercegovine, svrstavaju kao jedinstvenu u svijetu koja komemoriše Dan bijelih traka.
John Baird bivši minister vanjskih poslova Kanade:
“Dan bijelih traka u Kanadi je spomen žrtvama strašnog zločina u Prijedoru. Kanada najoštrije osuđuje sve oblike ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Kanada podržava napore da se putem “Dan bijelih traka u Kanadi”podiže svijesti o počinjenim zločinima u Prijedoru, u nadi da će počinitelji tih strašnih zločina biti privedeni pravdi, kako bi proces pomirenja mogao početi za sve one pogođene ovim užasnim zločinima”.
Brian Masse, sponzor obe rezolucije o genocide u Srebrenici koje su usvojene u Kanadskom parlamentu, sponzor parlamentarne peticije za krivi;no sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi:
“Ja sa poštovanjem podržavam “Svijetski dan bijelih traka” kao globalnu kampanju koja ima za cilj zaustavljanje poricanja zločina genocida. 31. maja 1992 vlasti u Prijedoru, gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, vlasti su naredile  da svi nesrbi označe svoje kuće bijelim zastavama  i da nose bijele trake prilikom napuštanja svojih kuća. Danas se sjećamo na brutalnost te mržnje i okrutnosti. Dužnost sviju nas je da osiguramo da zločin genocida bude trajno iskorijenjen, da se žrtve takvih zločina pamte i da se počinioci tih zločina izvedu pred lice pravde. Danas na dan pamćenja i podrške žrtvama zločina, cijela globalna zajednica je posvećena istini, pravdi i poštovanju prijedorskih žrtava i njihovih porodicu”.

Neka 31. maj 1992. služi kao opomena na zlo koje se desilo u Prijedoru i Bosni i Hercegovini i da svi zajedno djelujemo u funkciji sprečavanja ponavljanja zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina i genocida. Genocid u Prijedoru je crna tačka na savjesti međunarodne zajednice i svijesti onih koji su počinili zločin. Naša je obaveza da pamtimo i obilježavamo. Da se nikada ne zaboravi i nikome ne ponovi.

(Institut za istraživanje genocida Kanada)

Sudske, naučno istraživačke i historijske činjenice o Bijelim trakama

Haški tribunal je osudio ukupno 18 osoba na 276 godina zatvora, a poslije Karadžića, koji je osuđen na doživotnu kaznu i proglašen krivim, između ostalog, za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Prijedora, najviša kazna je izrečena Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku općine i Kriznog štaba Prijedor koji je dobio 40 godina zatvora. Za Stakića je Vijeće Haškog tribunala zaključilo da je imao važnu ulogu u etničkom čišćenju grada i učešću u formiranju logora.


U Sudu BiH je za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđeno 19 osoba na ukupno 341 godinu zatvora.
Najvišu kaznu pred Sudom BiH za zločine počinjene u Prijedoru dobio je Zoran Babić, koji je osuđen na 35 godina zatvora. Njemu je jedinstvena kazna od 35 godina izrečena nakon što je osuđen zbog učešća u ubistvima muškaraca iz Prijedora na Korićanskim stijenama na planini Vlašić, učešća u strijeljanju muškaraca bošnjačke nacionalnosti u julu 1992. godine ispred džamije u mjestu Čarakovo te zbog ubistava zatočenika prilikom njihovog transporta iz logara “Omarska” na “Manjaču”.


U tom predmetu je s Babićem osuđen i Darko Mrđa, koji je, osim za zlostavljanja zatočenika koji su transportovani u “Manjaču”, proglašen krivim i za zločine u zaseoku Sredice i mjestu Tukovi, za što je dobio 15 godina, te mu je Sud BiH izrekao jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora budući da je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora zbog učešća u ubistvima na Korićanskim stijenama.
Deset osoba je oslobođeno optužbi za zločine počinjene u Prijedoru, a među njima su Milorad Radaković te Mitar i Rade Vlasenko, koji su krivice oslobođeni u po dva predmeta.
U Sudu BiH su zbog zločina počinjenih na području Prijedora u toku suđenja u šest predmeta protiv 30 optuženih.


Masovna stradanja u Prijedoru počela su krajem aprila 1992. godine, kada su srpske snage preuzele vlast. Bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je obilježeno bijelim trakama, kao i njihove kuće i stanovi.
Uslijedili su napadi na okolna sela, stanovništvo je hapšeno i zatvarano u logore, među kojima su bili “Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje”, a mnogi su u ovim objektima i van njih izgubili živote.
Prema podacima Instituta za traženje nestalih (INO), do sada je pronađeno i identificirano oko 2.588 žrtava s područja Prijedora, a još uvijek se traga za oko 588 žrtava.


“Tijela ubijenih Prijedorčana pronađena su u 98 masovnih grobnica, a posljednja masovna grobnica koja je otkrivena jeste masovna grobnica u Derventi, na mezarju Prvi kvart, odakle je u septembru 2019. ekshumirano sedam tijela. Njoj je prethodila ekshumacija žrtava iz masovne grobnice na Korićanskim stijenama 2017., kada je ekshumirano 137 posmrtnih ostataka, iz kojih je dobiveno 112 identiteta”, kazala je glasnogovornica Instituta za traženje nestalih Emza Fazlić.


Prema njenim riječima, u julu 2019. je ukopano 86 žrtava ekshumiranih na Korićanskim stijenama. Najveća masovna grobnica koja je otkrivena na ovom području, nastavlja Fazlić, jeste Tomašica, iz koje je ekshumirano 435 posmrtnih ostataka, od čega 275 kompletnih tijela.
Osim masovnih grobnica, ukupno 445 tijela ubijenih je pronađeno i na drugim lokacijama, odnosno pojedinačnim i zajedničkim grobnicama te površinskim lokacijama.


U Prijedoru je ubijeno 102 djece, a prema podacima Instituta, još uvijek se traga za 40 nastradalih. Najmlađa žrtva je dječak Velid Softić, koji je imao svega dva mjeseca kada je likvidiran.
Najmlađa ubijena djevojčica je Emira Mulalić, koja je rođena 1987. a nestala je u oktobru 1992. godine.


Prijedor je: prvi grad po broju masovnih grobnica u BiH, prvi grad po broju ubistava i nestalih osoba u BiH. U Prijedoru je više od 31.000 Bošnjaka i Hrvata prošlo kroz srpske logore, 3.176 Bošnjaka i Hrvata je ubijeno, 102 djece je ubijeno, 256 žena je ubijeno. Za ratne zločine u Prijedoru izrečena je 51 pravosnažna presuda.


https://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/12974.pdf

Previous Mektić: Tužilaštvo se bavi samo Sarajevom i jednim dijelom Federacije
Next Nijedan pčelar nije zaražen koronavirusom!

You might also like

NAŠI DANI

Uspravljanje kičme? Ogrešević i Efendić poručuju da im je država važnija od par ministarskih fotelja

NES i SBiH: Država je važnija od par ministarskih fotelja, Dodik je sam sebe eliminirao iz procesa formiranja vlasti Narodni evropski savez i Stranka za BiH proteklih dana pratili su

NAŠI DANI

Ministrica Turković razgovarala s njemačkom ministricom Baerbock

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Dr Bisera Turković razgovarala je jučer u Minhenu sa ministricom vanjskih poslova Njemačke Annalenom Baerbock na zajedničkom sastanku sa šefovima

NAŠI DANI

16. april Dan žalosti u FBiH

Zbog tragičnog stradanja četiri uposlenice Osnovne škole “Kovačići” Sarajevo, Vlada Federacije BiH je, na današnjoj hitnoj sjednici u Sarajevu, donijela odluku o proglašenju 16. aprila 2019. godine, Danom žalosti u