Međunarodni naučni skup ”Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“

Međunarodni naučni skup ”Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“

Danas je u Sarajevu organiziran 10. međunarodni naučni skup “Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“, čiji je cilj pokušati iznaći odgovore i rješenja s kojima se Bosna i Hercegovine susreće na domaćem i međunarodnom planu, s posebnim fokusom na pitanja kakva će uloga i pozicija BiH i Bošnjaka biti u narednoj deceniji.

Riječ je o skupu u organizaciji Instituta za bošnjačke studije BZK ”Preporod“.

Međunarodni naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci inicirao je 2010. godine Institut za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“, a prvi put održao se 2011. godine u Sarajevu. Od samog početka, naučni skup za cilj je imao bavljenje ključnim pitanjima u vezi s Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima iz različitih oblasti društvenih i humanističkih nauka, uključujući i interdisciplinarna istraživanja.

Sagledavanje ovih pitanja ključno važnih kako u povijesnom, tako i u savremenom smislu zahtijeva pristupe iz različitih oblasti društvenih i humanističkih nauka, a posebno (abecednim redom): antropologije, demografije, ekonomije, etnologije, filozofije, folkloristike, historije, kulturne historije, odnosno historije književnosti, umjetnosti, kulturoloških studija, lingvistike, pedagogije, politologije, prava, psihologije, sigurnosnih studija, sociologije, umjetnosti u svim oblicima.

Istraživanja iz svih ovih i drugih sličnih oblasti dobrodošla su u razumijevanju postavljenih tema naučnog skupa, uključujući posebno interdisciplinarna istraživanja koja se, temeljem svoje predmetne veze s Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima, mogu podvesti pod ime bosanskih / bošnjačkih studija (studia bosniaca), naveli su organizatori.

Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture ”Preporod“, kazao je kako se naučni skup organizira deset godina što je u bh. uvjetima značajan kontinuitet, ali ipak uslovno rečeno mali u poređenju s kontinuitetom ”Preporoda“, koji postoji 117 godina.

”Prije deset godina ovaj naučni skup je organiziran sa ciljem da prije svega akademska zajednica odgovori kako na povijesna, tako i na aktuelna pitanja u vezi s Bošnjacima kao narodom i BiH kao našom domovinom. Za ovih deset godina, a riječ je o svojevrsnom jubileju, na ovom naučnom skupu izlagalo je oko 300 izlagača i u zbornicima radova objavljeno jednako toliko radova“, pojasnio je Kodrić.

Riječ je o radovima iz različitih disciplina. Ove godine za učešće na skupu prijavilo se više od 60 učesnika iz Bosne i Hercegovine i inostranstva iz različitih disciplina, a svi oni se referiraju na tri ključne teme.

S tim u vezi, 10. međunarodni naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci – Izazovi povijesnog trenutka organiziran je u okvirima tri tematska panela (1. Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija; 2. Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona; 3. Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 godina poslije).

”Narod koji je doživio genocid ima ne samo potrebu već i obavezu govoriti o tome genocidu, ali ne samo u smislu svakodnevnog govorenja i pamćenja nego i naučne artikulacije, naučnog bavljenja ovim pitanjima”, rekao je Kodrić.

Osvrnuo se i na Dejtonski mirovni sporazum, koji je jedna od tema, sporazum koji je bio izuzetno značajan ne samo u proteklom periodu nego i danas utiče na svakodnevne živote. Kodrić je naveo kako sporazum jeste zaustavio agresiju i rat u BiH, donio novo unutrašnje uređenje BiH i postoji golema društvena i naučna potreba da o tim pitanjima se akademski govori.

Dodao je kako je to jedan od razloga zašto je odabrano da se naučni skup održava na godišnjicu zvaničnog potpisivanja sporazuma u Parizu 1995.

Naveo je i kako je skup odavno planiran, ali je došlo do određenih izmjena i zbog pandemije koronavirusa.

Pojasnio je kako se današnja konferencija organizira u suženom formatu s ograničenim brojem neposrednih učesnika, njih petnaestak, što je uvjetovano pandemijskim uslovima.

Ipak, u toku je priprema Zbornika radova s ove konferencije, a on bi do sredine naredne godine trebao biti završen. U njemu će biti predstavljeni rezultati rada konferencije, oko 60 naučnih radova koji tematiziraju neku od tri središnje teme ovogodišnje konferencije.

Kodrić je naveo i kako je ova godina važna za ”Preporod“ jer se obilježava 30 godina obnove rada Bošnjačke zajednice kulture ”Preporoda“. Ovu godinu najavili kao godinu ”Preporoda“, a bilo je i planirano niz kulturnih i naučnih aktivnosti.

”Kada sumiramo rezultate, možemo reći da je godina bila izrazito uspješna pogotovo uzevši u obzir pandemijske okolnosti, ali i druge probleme u radu sa kojima se svakodnevno suočava Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’ pri čemu uvijek kako predsjednik ‘Preporoda’ imam obavezu istaknuti neriješen naš društveni status i neriješena pitanja finansiranja”, rekao je Kodrić.

Dodao je kako ipak uspijevaju organizirati značajne projekte za Bosnu i Hercegovinu, te izdvojio nekoliko edicija i enciklopedija.

”Svaka naša aktivnost je pobjeda protiv stanja u kojem se nalazimo i u tom smislu i poziv da se riješi pitanje društvenog statusa Bošnjačke zajednice kulture ‘Preporod’ i drugih organizacija kultura naroda BiH i naš temeljni problem – problem finansiranja“, rekao je Kodrić.

Prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik Organizacionog odbora 10. međunarodnog naučnog skupa Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci – Izazovi savremenog trenutka, kazao je kako su proteklih deset godina stekli rutinu i pokazali da u ozbiljnom poduhvatu postoji kontinuitet te da je to u bh. uslovima značajan uspjeh.

Ipak, žao mu je i što se skup ne može održati u formatu kako je prethodno planirano.

Naglasio je da ”Preporod” uspijeva ostvariti cilj da u predmet svog interesovanja kao kulturna institucija postavi pitanje mišljenja o vlastitoj državi Bosni i Hercegovini.

”Naše je uvjerenje i nada da će ovo epistemički iskorak ili saznavanje države BiH u svi njenim aspektima, povjesnim, kulturnim, ekonomskim, političkim i tako dalje dovesti do kognitivnog okreta u našoj zajednici i da će se stvoriti kvalitetna grupacija mislećih ljudi koji će moći državu BiH misliti u savremenim kategorijama i voditi je u budućnost”, rekao je Lavić.

Jedan od ciljeva je uključiti i što veći broj ljudi različitih znanstvenih profila te na znanstveni način govoriti o bitnim temama koje se tiču države BiH i njenog trenutnog stanja.

Osvrnuo se i na značajne datume u historiji Bosne i Hercegovine, pogotovo kada je riječ o novembru i decembru.

”Mi se ovim skupom želimo uklopiti u te povijesne tokove, misliti na adekvatan način i dati adekvatan odgovor. Prepoznavanje i oblikovanje bosanskog epistemičkog prostora, konteksta znanja o Bosni, preduslov je svih mogućih pothvata na uspravljanju države i civiliziranog ljudskog života u njoj. To je započeti posao generacija ljudi prije nas, za novu povijesnu dionicu postojanja Bosne i mi taj posao nastavljamo. Naša je dužnost da radimo na tome humanom cilju i da doprinosimo da svaki čovjek u Bosni bez obzira na svoje određenje uživa slobodu i dostojanstvo života”, rekao je Lavić.

Osvrnuo se i na Dejtonski mirovni sporazum istakavši kako on ima pozitivnih i negativnih strana. Dodao je kako se Dayton može posmatrati kao događaj kojim je zaustavljen rat u BiH, odnosno agresija Srbije, Crne Gore i Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu.

”S druge strane Dayton je sporazum, u vojnoj bazi Wright-Patterson, u SAD-u, kojim je zaustavljeno oslobađanje RBiH od Miloševićevog režima“, rekao je Lavić.

Dodao je kako se sporazum ne može mijenjati, ali može Aneks 4, a svaki taj pokušaj izaziva negodovanje u susjednim zemljama.

”Aneks 4 je rezultat vojne sile i vojnog djelovanja na tlu Bosne i Hercegovine. Odnosno Aneks 4, je priznao ratna osvajanja na teritoriji BiH i ono što je silom instalirano. Republika Srpska, entitet u sastavu BiH, nije nastala pjevom ptica, nastala je ratnim zločinima i bacanjem u masovne grobnice Bošnjaka u Podrinju i Hrvata u Posavini. Imamo pred sobom strašan problem, kako riješiti nešto što je nastalo ratom, nesrećom, zločinima, stradnjem? Kako da u Bosni i Hercegovini stvorimo evropsku liberalnu građansku državu? Ako ostanemo u ovom stanju, kakvo je sada, ovo stanje koje je nastalo Aneksom 4, koji je rezultat želja Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, mi ćemo prepetuirati neprestan konflikt u BiH. Ovaj Aneks 4, koji je u Ustavu Bosne i Hercegovine, koji je dio Dejtonskog sporazuma producirat će takvo stanje da će iz ove zemlje otići sve što je mlado, zdravo i sposobno“, rekao je Lavić, prenosi AA.

Previous Posljednja dešavanja unose nervozu kočničarima napretka Bosne i Hercegovine
Next Predstavljena publikacija 'Sjećanje na genocid u Srebrenici: Poruka civilizacije'

You might also like

NAŠI DANI

Bageri “ravnaju” nekropolu stećaka kod Kreševa, uništava se pravo arheološko blago

Na arheološkom nalazištu na lokalitetu Polje u Martinićima u općini Kreševo planirana je gradnja Policijske stanice, čime će biti uništena historijski veoma važna nekropola stećaka.  Iako su ranije iz MUP-a

NAŠI DANI

Na javnoj tribini u Sarajevu o historijskim činjenicama o 9. januaru (VIDEO)

  Univerzitetski profesor i akademik Smail Čekić izjavio je danas na tribini posvećenoj historijskim činjenicama o 9. januaru, da je “paradržavna tvorevina Srpska Republika formirana na nelegalan i nelegitiman način,

NAŠI DANI

Konjević-Polje: Uklonjena nelegalno izgrađena crkva u dvorištu nane Fate Orlović

Nana Fata Orlović, iz čije se avlije danas izmješta ilegalno izgrađena crkva, izjavila je kako je iscrpljena od višedecenijske borbe… “Hvala Bogu, dočekasmo, hvala Bogu, izvrši se sve kako treba,