Ministar vanjskih poslova Njemačke: Nećemo moći skrštenih ruku pratiti nastavak ove neodgovorne politike

Heiko Maas, Ministar vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke ekskluzivno je odgovorio na pitanja politicki.ba o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Njemačka je sve angažiranija na Balkanu.

Aktivnosti ove države su, s druge strane, pod debelom lupom javnosti i u BiH.

Maas, iako šef diplomatije (u odlasku) ne bježi od vrlo direktnih poruka.

Hoće li biti rata u BiH? Analitičari, novinari, think-thank, ali i poslanici Evropskog parlamenta te Britanskog parlamenta – sve glasnije upozoravaju na to.

– Ono što trenutno proživljavamo u Bosni i Hercegovini je najgora politička kriza od završetka rata u BiH 1995. – ja dijelim to mišljenje. Pogađa me kada čujem da se ljudi u zemlji čak ponovo plaše nasilja.

Za to je prvenstveno odgovorna opasna i neodgovorna secesionistička politika Vlade Republike Srpske. Nakon povlačenja iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, sljedeća odluka treba, po svemu sudeći, da bude povlačenje iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i državnih poreskih organa, pa čak i formiranje vlastite vojske.Ova nacionalistička politika otvara stare rane i ugrožava mirnu budućnost cijele zemlje. Ovakav put ne rješava niti jedan jedini problem, a stvara mnogobrojne nove  probleme, posebno i za ljude u Republici Srpskoj. Permanentna kriza praćena institucionalnim haosom, paralizom očajnički potrebnih reformi i daljnje rastuće tenzije otjerat će investitore iz zemlje, povećati broj nezaposlenih i intenzivirati odlazak stanovništva.

Slažete li se s ocjenom da je izbacivanje odrednica o visokom predstavniku i OHR-u iz rezolucije kojom je produžen mandat EUFOR-u naštetilo i oslabilo OHR i Christiana Schmidta? Zašto je taj kompromis, ako je bio kompromis, morao biti napravljen? Ako ne mislite da je Schmidt i njegov Ured oslabljen, molim pojašnjenje.

– U ovom kontekstu želim istaći  da mandat i odgovornosti visokog predstavnika proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma – ne iz Vijeća sigurnosti UN-a ili pak iz EUFOR-a Althea. Ruski napori u Njujorku da se u tom pogledu uspostavi veza to neće promijeniti.

Visoki predstavnik, međutim, upravo i za Ujedinjene nacije igra i dalje ključnu ulogu tako što redovno informira Vijeće sigurnosti. Pismeni izvještaj visokog predstavnika  i ovaj put je bio najvažnija referentna tačka u debati Vijeća sigurnosti o Bosni i Hercegovini 03. novembra. Radimo s našim partnerima na tome kako bismo osigurali da se i u budućnosti mogu ponovo održavati usmeni brifinzi.  Članovi Vijeća sigurnosti  s naše tačke gledišta imaju  pravo da vode dijalog s visokim predstavnikom o njegovom izvještavanju.

Hoće li Njemačka podržati Christiana Schmidta u korištenju Bonskih ovlasti u narednim sedmicama i mjesecima? Ima li on – i inače – podršku Njemačke da koristi ove ovlasti, jer situacija eskalira a i on sam upozorava na Dodikovo kršenje Dejtona i aktivnosti na (neproglašenoj) secesiji?

– Visoki predstavnik igra ključnu ulogu. On treba da jača državne institucije na svim nivoima i da nadzire sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za to ima punu podršku Njemačke, naših partnera iz EU i velike većine članica Vijeća sigurnosti UN-a. On ima na rasplaganju široku paletu instrumenata, u koju spadaju  i ovlasti koje mu je dodijelila međunarodna zajednica, takozvane Bonske ovlasti.

SAD najavljuju sankcije protiv Dodika. Hoće li se Njemačka i na koji način tome pridruziti? Da li ne stoji moj stav da EU neće uvoditi sankcije protiv Dodika, jer za to ne postoji konsenzus u EU?

– Nećemo moći skrštenih ruku pratiti nastavak ove neodgovorne politike. Jer  takva politika ne šteti samo ljudima u Bosni i Hercegovini. Ona  unazađuje i sav napredak koji je na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma postignut tokom dugog niza godina uz ogromnu podršku međunarodne zajednice, EU i Njemačke.

Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje.

U tom pogledu veoma blisko se usaglašavamo s našim partnerima, unutar EU, ali i sa Amerikancima i Britancima.

Prema sve više tvrdnji analitičara, proces proširenja EU (ovakav kakav je sada) mrtav je. Šta mislite da EU treba uraditi da bi dokazala da to nije tako?

– I dalje smo mišljenja da je EU-perspektiva velika prilika za Bosnu i Hercegovinu i regiju za trajnu budućnost u miru i prosperitetu. Ali to je i u geostrateškom interesu same EU. Kao Evropljane, povezuje nas  zajednička prošlost i – uvjereni smo u to – zajednička budućnost.

Ali, također je jasno da se za članstvo moraju ispuniti uslovi. Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo 2016. Da bi se u tome napredovalo – a mi to jako želimo – mora se aktivno raditi na reformama koje je identificirala Evropska komisija. Centralne teme su vladavina prava kao i usklađivanje izbornog zakona. Samo u jednu pouzdanu pravnu državu mogu doći prijeko potrebne investicije, otvoriti se radna mjesta i obezbijediti ostanak mladih iz Bosne i Hercegovine u svojoj zemlji.

Nažalost, trenutni tempo reformi u Bosni i Hercegovini je potpuno nezadovoljavajući. Međutim, umjesto da se uhvatite u koštac s problemima, reforme se i dalje odgađaju i blokiraju. A aktuelna kriza to zaoštrava. Oni koji u tome sudjeluju  moraju konačno shvatiti: ovdje se ne radi samo o lokalnom pokeru u odmjeravanju snaga.

Neodgovorni političari u svojim nastojanjima trenutno izlažu riziku budućnost  jedne cijele zemlje i njenih ljudi.

Reforme koje su neophodne za pristupanje EU nisu same sebi cilj, već apsolutno potrebna investicija u budućnost zemlje.