Mostar – obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

 Tradicionalnom šetnjom mladih u Mostaru je započeo program obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u organizaciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a i mostarskih škola.

Videoprilog FTV.

U Mostaru otvorena izložba o historiji pismenosti na bosanskom jeziku

Dokumentarna izložba o historiji pismenosti na bosanskom jeziku „Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti“ otvorena je u mostarskom Centru za kulturu.

– Postavili smo izložbu, koja je zapravo eksponat ili uzorak onog bogatog sloja bosanske milenijske pismenosti koja je projektima Instituta za jezik obuhvaćena pojedinačno. Radi se o institutskim projektima historiji jezika koji obrađuju bosansku redakciju staroslavenskog jezika ili bosansku crkvenu pismenost, zatim projekti vezani za starobosanski narodni jezik s naglaskom na onaj na stećcima – rekao je jasmin Hodžić, viši naučni saradnik na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Na izložbi su prikazani i primjeri alhamijado književnosti, tekstovi pisani bosanskim jezikom na arapskom pismu.

– Ovdje su izloženi i eksponati gdje se vidi bogatstvo pismenosti poligrafijske strukture, jer smo pisali i na bosanskoj varijanti glagoljice, bosanskoj ćirilici (bosančici) i na bosanskoj varijanti arebice, kao i na dva savremena pisma ćirilici i latinici – kazao je Hodžić.

Izložbu organizuju Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Arhiv HNK pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.

– Ovo je jedan značajan događaj, jer kroz historijubosanskog jezika možemo u isto vrijeme pratiti i phistoriju Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je, kada se gleda historija Bosne i Hercegovine, vidi se kako se ona isprepletala i s bosanskim jezikom. Kad god je dolazilo do negiranja bosanskog jezika, dolazilo je i do negiranja državnosti Bosne i Hercegovine. Ovo je dokaz da bosanski jezik postoji, da ima svoju povijest, a na nama je da radimo, otkrivamo i pokazujemo njegove specifičnosti – ustvrdio je dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar Edim Šator.

Dodao je kako se veliki broj artefakata iz srednjovjekovne bosanske phistorije nalazi izvan Bosne i Hercegovine te da strani arhivi više govore o bosanskoj književnosti nego li dokumenti koji se čuvaju u Bosni i Hercegovini.

– Posebnu pažnju možemo skrenuti na srednjovjekovne crkvene rukopise i različita evanđelja, od kojih je svega dvadesetak sačuvano, samo jedan je u Bosni i Hercegovini, a to je Čajničko evanđelje. Tačnije, i ono trenutno nije u granicama Bosne i Hercegovine, nego je poslano na restauraciju u Srbiju bez saglasnosti Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika – kazao je Šator.

Izložba ostaje otvorena do 6. ožujka, prenose agencije.