Mostar – obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine
Tradicionalnom šetnjom mladih u Mostaru je započeo program obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u organizaciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a i mostarskih škola.
Videoprilog FTV.
U Mostaru otvorena izložba o historiji pismenosti na bosanskom jeziku
Dokumentarna izložba o historiji pismenosti na bosanskom jeziku „Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti“ otvorena je u mostarskom Centru za kulturu.
– Postavili smo izložbu, koja je zapravo eksponat ili uzorak onog bogatog sloja bosanske milenijske pismenosti koja je projektima Instituta za jezik obuhvaćena pojedinačno. Radi se o institutskim projektima historiji jezika koji obrađuju bosansku redakciju staroslavenskog jezika ili bosansku crkvenu pismenost, zatim projekti vezani za starobosanski narodni jezik s naglaskom na onaj na stećcima – rekao je jasmin Hodžić, viši naučni saradnik na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Na izložbi su prikazani i primjeri alhamijado književnosti, tekstovi pisani bosanskim jezikom na arapskom pismu.
– Ovdje su izloženi i eksponati gdje se vidi bogatstvo pismenosti poligrafijske strukture, jer smo pisali i na bosanskoj varijanti glagoljice, bosanskoj ćirilici (bosančici) i na bosanskoj varijanti arebice, kao i na dva savremena pisma ćirilici i latinici – kazao je Hodžić.
Izložbu organizuju Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Arhiv HNK pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.
– Ovo je jedan značajan događaj, jer kroz historijubosanskog jezika možemo u isto vrijeme pratiti i phistoriju Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je, kada se gleda historija Bosne i Hercegovine, vidi se kako se ona isprepletala i s bosanskim jezikom. Kad god je dolazilo do negiranja bosanskog jezika, dolazilo je i do negiranja državnosti Bosne i Hercegovine. Ovo je dokaz da bosanski jezik postoji, da ima svoju povijest, a na nama je da radimo, otkrivamo i pokazujemo njegove specifičnosti – ustvrdio je dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar Edim Šator.
Dodao je kako se veliki broj artefakata iz srednjovjekovne bosanske phistorije nalazi izvan Bosne i Hercegovine te da strani arhivi više govore o bosanskoj književnosti nego li dokumenti koji se čuvaju u Bosni i Hercegovini.
– Posebnu pažnju možemo skrenuti na srednjovjekovne crkvene rukopise i različita evanđelja, od kojih je svega dvadesetak sačuvano, samo jedan je u Bosni i Hercegovini, a to je Čajničko evanđelje. Tačnije, i ono trenutno nije u granicama Bosne i Hercegovine, nego je poslano na restauraciju u Srbiju bez saglasnosti Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika – kazao je Šator.
Izložba ostaje otvorena do 6. ožujka, prenose agencije.
You might also like
Stari grad Jezerski – Bosanska Krupa
Stari grad Jezerski u Bosanskoj Krupi datira još iz srednjeg vijeka. Nakon brojnih historijskih dešavanja, kada je grad bio srušen ali i obnovljen, konačno je napušten 1838. godine do kada
Bosanski Petrovac: Bosanski ćilim utkan na ulazu u Opštinu
Inspirisan očuvanjem tradicije i naših običaja, Opština Bosanski Petrovac, na čelu sa načelnikom, Dejanom Prošićem postavila je bosanski ćilim na sam ulaz u zgradu Opštinske uprave. Projekat iscrtavanja bosanskog ćilima je vrhunski
‘Slabo dolazimo pameti i gledamo da udovoljimo drugima.’
Mula Mustafa Bašeskija poznati je bošnjački ljetopisac iz 18. vijeka. Najpoznatije Bašeskijino djelo je “Ljetopis o Sarajevu”, u kojem autor govori o dešavanjima u svom rodnom gradu u periodu od