Mostarski Centar za kulturu: U organizaciji Međunarodnog foruma Bosna – Javna rasprava ‘Bosanski identitet i država u 20. stoljeću’

Mostarski Centar za kulturu: U organizaciji Međunarodnog foruma Bosna – Javna rasprava ‘Bosanski identitet i država u 20. stoljeću’

U večerašnjoj javnoj raspravi “Bosanski identitet i država u 20. stoljeću: U osporavanjima i razaranjima”, koja će se održati u Centru za kulturu Mostar u organizaciji Međunarodnog foruma Bosna, razgovarat će se o strateškim pitanjima za budućnost Bosne i bosanskog naroda, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare.

Bosansko pitanje je sadržaj evropske politike i kulture u dugome vremenu. Moderni raspleti imperijalnih sukoba u Bosni i oko nje proizveli su različite oblike političkog i kulturnog antibosanstva. Tako je nastao geopolitički paradoks: što manje bosanstava, više srpstva i hrvatstva u Bosni.

Na tome paradoksu temeljena su osporavanja, razaranja i posvajanja gotovo svega bosanskog u gradnji političkih ideologija i njihovih državnih imaginacija. A sve to prate groteskne pojave pseudo znanosti ideologijskih tumačenja svega bosanskog. Zašto je pitanje o Bosni tabuizirano tokom 20. stoljeća? Jesu li nacionalističke elite tim tabuiziranjem doprinosile oslobađanju naroda na koje su se pozivale? Je li otvaranje svih sadržaja bosanskog pitanja moralni i politički imperativ pred filozofima politike i kulture?

O navedenim i drugim pitanjima uvodno će govoriti Taner Aličehić i Đenan Galešić. U raspravi će učestvovati  Kadrija Hodžić, Husnija Kamberović, Rusmir Mahmutćehajić i Krsto Mijanović.

Taner Aličehić je predsjednik Centra za strategijske studije Međunarodnog foruma Bosna. Područja njegovog zanimanja su teorija političkih i ekonomskih brendiranja, financijski menadžment i međunarodni odnosi.

Kadrija Hodžić je istraživač ekonomskog razvoja Bosne u širem geopolitičkom okviru, a naročito tranzicijskih procesa. Iz tog područja objavio je i više knjiga.

Đenan Galešić je istraživač historije oblikovanja nacionalnih identiteta u Jugoistočnoj Evropi s naročitom usmjerenošću na bosansko pitanje i odnose religijskih naslijeđa i etno-nacionalnih razvoja.

Husnija Kamberović je direktor Instituta za historiju i profesor Univerziteta u Sarajevu. Njegovo znanstveno područje je savremena historija Jugoistočne Evrope, a naročito Bosne i Hercegovine.

Rusmir Mahmutćeahjić je predsjednik Međunarodnog foruma Bosna. U zemlji i svijetu objavio je djela iz područja političke filozofije, filozofije religije i bosanske sakralne historije.

Krsto Mijanović je univerzitetski profesor. Pored njegovih temeljnih znanstvenih zanimanja (tehnologije, tehnološki razvoj i okolina), istraživao je pitanja bosanskoga srpstva, pravoslavlja i razornih posljedica politiziranja religijskih identiteta.

Rasprava (od 17:30 sati) je otvorena za širu javnost, saopćili su organizatori.

 

Izvor: Mostarski.ba/Fena)

Previous Živinice: Uskoro proizvodnja modernih vatrogasnih vozila s oznakom 'Made in Bosnia and Herzegovina'
Next Biskup Franjo Komarica: Teško narodu kojega njegovi politički predstavnici uvjere da nije u stanju živjeti zajedno s drugim narodima

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Počeo rad na prvoj bosanskoj kraljevskoj operi ‘Tvrtko, kralj bosanski’

Projekt od najvišeg društvenog i kulturnog značaja, prva bosanskohercegovačka kraljevska opera “Tvrtko, kralj bosanski” predstavljen je danas u Sarajevu, a okupio je više institucija kulture, vladinih i nevladinih organizacija iz

KULTURA I UMJETNOST

Avdo Huseinović snimio film o bosanskim pravoslavcima, herojima odbrane Bosne i Hercegovine

  U multimedijalnoj sali Memorijalnog centra Kovači u srijedu, 9. januara 2019. godine, s početkom u 19 sati, premijerno će biti prikazan dokumentarni film Junak umire jednom autora Avde Huseinovića. Film je priča

KULTURA I UMJETNOST

Dokumentarni film ‘Shooting for Mirza’ nominovan u osam kategorija španske filmske nagrade Goya

Dokumentarni film ‘Shooting for Mirza’ o životu Mirze Delibašića Kinđeta, najboljeg bosanskohercegovačkog sportiste svih vremena, nominovan je u osam kategorija španske filmske nagrade Goya.  Scenario za film je napisao Yayo Herrero, producenti