Plan predsjednika Donalda Trumpa da SAD preuzmu pojas Gaze i izgrade “Bliskoistočnu rivijeru” bio je toliko zapanjujući da su analitičari i diplomate spekulisali da je on izmišljao veći dio toga.
Kada se detaljnije ispita, jasno je da jedan od najbližih članova Trumpove porodice razgovara o nečem sličnom najmanje godinu dana – i ima sredstva i političke veze da to postane stvarnost.
“Imovina na obali Gaze, mogla bi biti vrlo vrijedna”, rekao je Jared Kushner, Trumpov zet i bivši savjetnik za Bliski istok, u februaru 2024.
“Tamo je malo nesretna situacija, ali mislim da bih iz perspektive Izraela dao sve od sebe da iselim ljude i onda to očistim”, dodao je.
Kushner je govorio dok je Izrael odmjeravao invaziju na Rafah, grad na južnoj granici Gaze. Rekao je da bi Palestinci mogli biti prisilno raseljeni u pustinju Negev u Izraelu ili Egiptu. Kada su ga pritisnuli, rekao je da će im biti dozvoljeno da se vrate u Gazu.
Međutim, nije mala stvar da međunarodno pravo diktira ta teritorijalna prava, a SAD ne kontroliraju imovinska prava za obalu Gaze ili njene pomorske granice.
Trump je prvobitno rekao da će pojas Gaze pod kontrolom SAD-a biti naseljen “ljudima svijeta” i da neće biti razloga za povratak Palestinaca. Njegovi savjetnici su demantovali tu tvrdnju.
Ali Kushnerove riječi su važne. On nije samo tazbina ili čak bivši savjetnik Bijele kuće. Nakon što je završio Trumpov prvi mandat, Kushner je pokrenuo privatni dionički fond Affinity Partners.
Čini se da je fond gotovo skrojen za Trumpovu viziju izgradnje luksuznog grada u Gazi.
Affinity Partners: Od Albanije do Izraela
Kushner je ušao u posao s nekretninama svoje jevrejsko-američke porodice investirajući u Boston kao student na Univerzitetu Harvard. Zatim je otišao u svijet nekretnina u New Yorku. Njegovog oca, Charlesa Kushnera, Trump je predložio za američkog ambasadora u Francuskoj.
Kushnerov noviji interes za nekretnine spaja ukus za egzotičnu imovinu, avanturu i geopolitiku.
On planira izgraditi luksuzno odmaralište vrijedno 1,4 milijarde dolara na Sazanu, jedinom albanskom ostrvu na Mediteranu i bivšoj vojnoj bazi. Njegov fond je već krenuo u pretvaranje stare zgrade jugoslovenskog Ministarstva odbrane u Beogradu, u Srbiji, u otmjen hotel i luksuzni kompleks.
Duhovi balkanskih ratova 1990-ih su daleki, dok izraelsko-palestinski sukob još uvijek bijesni. Ali Kushner je stvorio svoj fond za podsticanje dubljih ekonomskih veza između arapskih zemalja i Izraela.
Bio je jedan od glavnih arhitekata Trampovog Abrahamovog sporazuma, a posebno blisko prijateljstvo sklopio je sa prestolonasljednikom Saudijske Arabije Mohamedom bin Salmanom.
Kushner je iznio plan nazvan “Dogovor stoljeća”, koji je tražio da Izrael aneksira 30 posto Zapadne obale i da se stvori palestinska pseudo-država bez vojske. Plan je pokušao da privuče palestinske vlasti nudeći 50 milijardi dolara ekonomske pomoći. To je odbijeno.
Saudijska Arabija je glavni pokrovitelj Affinity Partnersa, sa svojim državnim fondom koji daje Kushneru 2 milijarde dolara. Od decembra prošle godine, UAE i Katar su također zajedno uložili 1,5 milijardi dolara u fond.
Sa novcem iz Zaljeva, Affinity Partners je investirao u dvije izraelske kompanije: Phoenix Holdings, osiguravajuću kompaniju, i odjel za lizing automobila Shlomo Holdingsa, čija je matična kompanija, Shmeltzer Holdings, suvlasnik Israel Shipyards, jedinog domaćeg brodograditelja za izraelsku mornaricu.
-U podcastu iz augusta 2024. , Joseph Pelzman, malo poznati profesor ekonomije na Univerzitetu George Washington, rekao je da Kushner “želi uložiti novac u to” i da njegovi investitori “sline da uđu”, misleći na Gazu.
Pelzman je napisao rad o rekonstrukciji poslijeratne Gaze koji se gotovo od riječi do riječi uklapao u ono na šta je Trump pozivao.
Izraelsko-američki profesor rekao je da je njegov prijedlog kojim se poziva na raseljavanje Palestinaca i međunarodne investitore da grade luksuzna odmarališta “išao Trumpovim jer su oni bili ti koji su u početku imali interes za to”.
“Mjesto za početak je iskopavanje cijelog mjesta. Onda moraš da smisliš šta ćeš sa lokalnim stanovništvom, moraš ih preseliti. Sve mora da ide… ništa okomito ne stoji”, rekao je Pelzman u podcastu pod nazivom “Ameriko, bebo”, čiji je domaćin bio izraelski profesor Kobi Barda.
„Sjedinjene Države se mogu osloniti na Egipat“, rekao je. „Egipat je bankrotirana država. Znamo da su švorc, zaista švorc”.
Abrahamov sporazum 2.0
Trumpov plan odmah su srušili saveznici iz Zaljeva poput Saudijske Arabije, čiji bi novac, kako Trump kaže, SAD iskoristio za rekonstrukciju pojasa Gaze. Njegov poziv da se SAD direktno angažuju u Pojasu Gaze također je iznervirao dio njegove domaće baze koji se protivio stranoj intervenciji.
Ali u četvrtak je Trump ponovio, samo je pojasnio da njegov poziv na “dugoročnu vlasničku poziciju” u ratom razorenoj enklavi neće zahtijevati nikakve američke trupe na terenu. Rekao je da će do transfera doći nakon što Izrael završi s borbama i kada Palestinci nestanu.
Middle East Eye je u srijedu izvijestio da Trump namjerava izvršiti pritisak na zaljevske države da financiraju američko preuzimanje Gaze.
U zamjenu za financiranje prisilnog raseljavanja Palestinaca i rekonstrukcije Gaze, Trump namjerava Saudijskoj Arabiji , Kataru i UAE-u ponuditi imovinska prava na obali.
U određenom smislu, Trump uzima stranicu iz zaljevskih država ko želi da finansira projekat, ko su Kushnerovi investitori.
Ideja da se dobiju prava na razvoj od mediteranskih nekretnina u zamjenu za neku vrstu investicije je ono što su UAE učinili na egipatskoj obali plativši 35 milijardi dolara za razvoj Ras el-Hekme na sjeverozapadnoj obali Egipta.
“Trump se vraća modelu ekonomskog razvoja dok uklanja palestinske političke pritužbe. To je ono što se pokazalo nedovoljnim u vezi sa Abrahamovim sporazumom; Palestinci su bili po strani“, rekla je za MEE Marwa Maziad, profesorica na Gildenhorn institutu za izraelske studije na Univerzitetu Maryland.
“Problem je u tome što Netanyahu i dalje misli da može izbaciti Palestince. To je ono što je neprihvatljivo regionalnim igračima poput Egipta, Jordana, Turske i arapskih zaljevskih država. “
