Muslimanske rezolucije – svjedočanstvo o podvigu i hrabrosti

Muslimanske rezolucije – svjedočanstvo o podvigu i hrabrosti

Rezolucije su bile glas bošnjačkih elita protiv ustaških zločina nad Srbima, Jevrejima i Romima te predstavljaju važan segment bosanskohercegovačke prošlosti.

Ove godine navršava se 80. godišnjica objavljivanja “Muslimanskih rezolucija” kojima su bošnjačke elite osudile i ogradile se od ustaške zločinačke politike na početku Drugog svjetskog rata.

Tim povodom, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka je 2020. godine u saradnji sa Centrom za islam u savremenom svijetu (CICW) počeo naučno-istraživački projekat sa ciljem pronalaska i prevođenja “Muslimanskih rezolucija” na engleski jezik, kako bi ovaj važan segment bosanskohercegovačke prošlosti učinili dostupnim međunarodnoj akademskoj zajednici.

Urednici publikacije su dr. Hikmet Karčić, dr. Ferid Dautović i dr. Ermin Sinanović. Publikacija sadrži integralne prijevode svih poznatih “Muslimanskih rezolucija” – rezolucija bošnjačkih elita iz Prijedora, Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Bijeljine, Tuzle, Zenice kao i dvije novootkrivene rezolucije iz Bugojna i Bosanske Dubice.

Kontekstualni pristup

O važnosti “Muslimanskih rezolucija” osamdeset godina od njihovog objavljivanja dr. Ferid Dautović, direktor Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, ističe da su one bile glas bošnjačkih elita protiv ustaških zločina nad Srbima, Jevrejima i Romima.

“Bile su značajne u trenutku kada su objavljene, ali danas nakon 80 godina od objavljivanja one su još značajnije. Kada analiziramo bošnjačku historiju vidimo na čijoj su strani bili Bošnjaci zajedno sa svojim predstavnicima, elitom iz vjerskih ali i svjetovnih krugova. Njihova javna osuda ustaške politike, bio je historijski podvig i izražena hrabrost u kontekstu i vremenu u kojem su objavljene. U vremenu kada se po cijeloj Evropi  širio fašizam, ovo je bio jedan od rijetkih primjera javne osude fašizma, osuđujući i ograđujući se od svih zločina nad ‘nepoželjnim’ u NDH”, smatra Dautović.

“Muslimanske rezolucije” možemo posmatrati u kontekstu u kojem su se desile, ali i kroz današnju percepciju društvenih procesa u Evropi i svijetu koji često podsjećaju na period uoči Drugog svjetskog rata.

“Današnji pogled na ‘Muslimanske rezolucije’ mora se staviti u kontekst trenutka kada su donešene. One zasigurno mogu da budu primjer, paradigma, univerzalna poruka svima kako se u vremenu zla, razaranja, ubijanja i beščašća odgovara tom zlu odgovornošću, brigom i zaštitom drugog i slabijeg”, pojašnjava Dautović.

Putokaz za suprotstavljanje zlu

Iz Rezolucija, nastavlja, “crpimo poruku da se svako ugnjetavanje i gaženje ljudskih prava, u ma kojem vremenu, mora jasno i bezrezervno osuditi i da se ljudi ne smiju ni na koji način proganjati, ponižavati zbog razlika u boji kože, rase, spola, jezika i vjere”.

“Rezolucije su Bošnjacima putokaz kako se svakom zlu valja suprotstaviti i pokazivati uvijek ljudsko lice, vjerničko lice po kome je svaki čovjek Božije stvorenje i brat po praocu Ademu”, dodaje.

“Muslimanske rezolucije” su jedan od primjera antifašističke borbe koja nije u isto vrijeme i prokomunistička zbog čega je u Jugoslaviji prešućivan njihov značaj.

“Isticanje antifašizma danas je postalo trend o kojem govore svi pa čak i oni koji su najmanje pozvani na to. Možemo vidjeti otvorene fašiste kako se javno deklarišu kao antifašisti, a na drugoj strani podržavaju zločine i represiju nad pojedinim grupama ili narodima. Stoga Bošnjaci trebaju glasnije govoriti o svome antifašizmu i kroz rezolucije i u tom smislu ne trebaju obraćati pažnju na one koji prisvajaju antifašističku borbu, niti one koji osporavaju značaj rezolucija kao ‘krika slobode u opkoljenoj Evropi’. Važno je javno i nedvosmisleno uvijek ukazivati na nepravdu kako je to rezolucijama bošnjačka elita, vjerska i svjetovna, uradila prije osamdeset godina”, zaključuje Dautović.

Rezolucije građanske hrabrosti

Dr. Safet Bandžović u svojoj knjizi Bošnjaci i antifašizam: ratni realizam i odjek rezolucija građanske hrabrosti pojašnjava vezu između muslimanskih predvodnika i djelovanja Narodno-oslobodilačkog pokreta.

“Nakon ‘Prijedorske’ i ‘Sarajevske’ uslijedilo je potpisivanje ‘Mostarske rezolucije’ 21. oktobra. Pri donošenju ove rezolucije došlo je do koincidentnog djelovanja članova Komunističke partije i rodoljuba Mostara. Iz tih bošnjačkih krugova, koji su donijeli ‘Mostarsku rezoluciju’, po direktivi Džemala Bijedića, sekretara Mjesnog komiteta u Mostaru, obrazovan je aktiv Bošnjaka, koji je izdavao letke, intervenirao za uhapšene itd.”

Antifašističko opredjeljenje muslimanske uleme tokom Drugog svjetskog rata kasnije je bilo i određena referenca, što se najbolje vidi i kroz primjer Ibrahima Fejića, jednog od potpisnika “Mostarske rezolucije”, koji je nakon rata imenovan za reisu-l-ulemu.

Godine 2019. je El-Kalem, izdavački centra Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izdao publikaciju Nasuprot zlu: muslimanske rezolucije 1941; zajednička izjava 2015. kojom su u jednoj knjizi objedinjene rezolucije protiv ustaških zločina i izjava bošnjačkih predstavnika protiv terorizma i ekstremizma.

U navedenoj publikaciji dr. Enes Karić piše da osporavanja i “glasna prešućivanja” historijskog značaja nekog događaja mogu pouzdanije potvrđivati njegovu važnosti nego li njena najglasnija proklamiranja.

“Pojava ‘Muslimanskih rezolucija’ iz 1941. godine u Bosni i Hercegovini je bez sumnje historijski događaj. Historijska važnost tog događaja, ili povezanog niza istih događaja, jasno se pokazuje u njegovoj izuzetnosti za vrijeme i prilike u kojima se zbio i u žestokoj osudi i prijetnjama potpisnicima rezolucija od strane zastupnika vladajućeg poretka, ali i u nastojanjima da se prikriju, ospore ili umanje značenja i učinci rezolucija od strane onih koje su opći ljudski i njihovi posebni razlozi obavezivali da priznaju historijsku vrijednost rezolucija i pozitivno reagiraju na njihove pozitivne pozive i efekte”, pojašnjava Karić.

Izvor: AJB

Previous Nećemo srljati za Dodikom u ambis – pismo oficira Oružanih snaga BiH
Next U Bihaću počela manifestacija "Jesen na Gelenderima"

You might also like

HISTORIJA

Grad Zenica slavi svoj 580. rođendan (Foto)

Samo ime Zenica, pominje se u dubrovačkom trgovačkom dokumentu 20.03.1436. pa se taj dan slavi i kao Dan grada Zenice. U srednjem vijeku, zeničko područje je bilo jedan od centara

HISTORIJA

Mostarski muftija koji je prije 140 godina prozreo igre evropskih sila

  Smjena kultura, imperija i društvenih vrijednosti koja je dogovorena na Berlinskom kongresu jedan je od najvećih šokova kojeg su preživjeli stanovnici Bosne i Hercegovine. Ovo se ponajviše odnosi na muslimanski

HISTORIJA

Antun Hangi o pranju, kupanju i još nekim običajima kod Bošnjaka

–Kada naš musliman u jutro ustane, umiva se iz ibrika. Ibrici su posude iz bakra ili mjedi sa použim grlom. U ibricima drže oni vodu za piće, umivanje i uzimanje