Muzej Hercegovine u Mostaru koji je nominiran za europsku nagradu EMYA 2016. u svom arheološkom parku koji je otkriven prilikom obnove Starog mosta čuva začuđujuća rješenja Hajrudina neimara za izgradnju Starog mosta, iz kojih sada uče eminentni arhitekti i arheolozi.
Viši kustos Muzeja Hercegovine u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Ibrica Dizdar, kaže da je Odjel Arheološkog parka, koji je otkriven prilikom obnove Starog mosta pobudio veliki interes arhitekata i arheologa, kako iz zemlje tako i iz inozemstva, jer čuva neprocjenjive vrednote.
Arheološki odjel nalazi se u samom podnožju kule Tare, odnosno lijeve strane Starog mosta i djeluje u sklopu odjela Muzeja Hercegovine pod imenom ‘Stari most’, koji je otvoren 2006. godine, te čuva enorman broj eksponata.
“Idući po katovima posjetitelj doživi priču o historijatu grada, gradnji mosta. Svakako priča o razvoju grada je nezaobilazna kada govorimo o mostu, koji je zasigurno kamen temeljac urbanizacije ovoga Mostara kojega mi poznajemo, kao gradske cjeline“, kaže Dizdar.
– Doživljaj obnove i rekonstrukcije mosta u Odjelu Labirint-
Posjetitelji se mogu upoznati s razvojem trgovine zanatstva namjeni i funkciji kule Tara, a na kraju je prelijepa kružna panorama gdje posjetitelj može iz ptičje perspektive vidjeti Stari most i staru gradsku jezgru.
“Prilikom obnove Starog mosta tim ljudi arhitekata i inženjera koji je radio na ovom projektu pronašli su vrlo specifičan lokalitet 2000. godine, a to je arheološki park, koji ranije nije bio poznat javnosti. Zbog toga je dvije godine duže trajala gradnja mosta, jer taj lokalitet se morao istražiti i ispitati. Ukazala se ta cjelina i ona je zaista jedan raritet, kojim se zaista možemo ponositi“, kaže Dizdar za Anadolu Agency.
Znalo se, kakao naglašava i prije rata da postoji taj lokalitet, te su istraživači polagali neke sonde, ali iz važnosti nacionalnog spomenika ništa se tu nije smjelo dirati.
“Međutim, kada je uslijed ratnih dešavanja kompletan kompleks urušen onda se moglo podrobno pristupiti istraživanju tog lokaliteta i ustanovljeno je da je tu postojao most već od prijašnjih vremena“, ističe Dizdar.
Priča o pokušajima gradnje mosta na mjestu gdje je neimar Hajrudin po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog napravio remek-djelo je kako naglašava fascinantna svima koji je upoznaju.
“Ako idemo nekom kronologijom prvi most datira iz 15 stoljeća – most Herceg Stjepana Kosače. Zatim dolaskom Osmanlija sa sultanom Fatihom ovdje se gradi čvrsti drveni most, ali kao kruna cijelog tog projekta jeste gradnja neimara Hajrudina, kamenog mosta kojeg imamo danas u renomiranom izdanju“, navodi Dizdar.
U sklopu muzeja, posjetitelji kompletnu fazu obnove i rekonstrukcije mosta dožive posjetom Odjelu Labirint uz višejezičnu video projekciju, ‘Dnevnik graditelja’.
“Ona je višejezična. Sadrži sve sekvence i proces kako je tekla gradnje mosta, problematike arhitekata, inženjera, na koje su nailazili, specifičnosti, začudnosti gradnje neimara Hajrudina, rješenja koja je iznalazio, što je čuvenim arhitektima fascinantno bilo“, kaže Dizdar.
U sjećanje su mu se kaže urezale rečenice koje jasno govore o specifičnosti projekta.
“Nikad u životu nismo činili namjerno pogreške kako bi riješili neki problem, jer zaista nismo znali rješenja. Ciljano smo išli da napravimo jednu grešku da vidimo kako je to arhitekta prije riješio“. Ovo su rečenice duboko urezana Dizdaru, koje kako naglašava jasno govore da su oni zaista učili od neimara Hajrudina kroz cijeli taj projekt izgradnje mosta.
“Zbirka je enormna, pogotovo željeznička konstrukcija. Ona je jednim djelom u depandansu. Posjetitelji ovdje mogu u staklenim vitrinama vidjeti eksponate koji su pronađeni s arheološkog lokaliteta i oni su zaista interesantni. Interpretiraju i povezuju jednu cjelinu između ovih dijelova muzeja i ona je sigurno jedan od značajnijih zbirki, koje mi u novije vrijeme imamo, a sticajem okolnosti smo došli do te građe“, ističe Dizdar.
Gradnja Starog mosta je, kako naglašava, svima interesantna, od stručnjaka iz cijeloga svijeta do školaraca koji u sklopu ekskurzije organizirano dolaze iz zemlje i regije.
“Posjetitelji mnogo postavljaju pitanja. Čude se i kako je brzo to sve obnovljeno da to opet lijepo funkcionira. S velikim zanimanjem gledaju film koji je interpretativan i višejezičan i zaista imamo veliki broj posjetitelja iz cijeloga svijeta“, ističe Dizdar.
– Sve više posjetitelja iz zemlje i inostranstva-
Da je Stari most najzanimljiviji posjetiteljima svjedoči i kustos interpretacijskog odjela Edin Mulović, naglasivši da Muzej Hercegovine ima četiri odjeljenja, a uz Interpretacijski odjel i odjel ‘Stari most’, to su spomen kuće Džemala Bijedića i Svetozara Ćorovića.
“Ovdje imamo etnološke postavke s područja Hercegovine, uglavnom 19 stoljeće i video projekcije, gdje se predstavlja sva okolina Hercegovine. Imamo dosta posjetitelja, posebice ljeti kad dolaze naši ljudi iz dijaspore. No ‘Stari most’ je najposjećeniji, jer to je najfrekventnije mjesto, a Stari most je poznat u cijelom svijetu“, zaključio je Mulović.
Izgradnju mosta započeo je, u otomanskom razdoblju, turski arhitekt Hajrudin po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog i završio nakon devet godina rada, 1566. godine. Odmah po izgradnji, most postade tema mnogih lokalnih legendi, od kojih jedna kaže da je Hajrudin tri dana i tri noći prestajao ispod konstrukcije mosta da bi dokazao koliko je most čvrst.
Hajrudinov most je čvrsto stajao čak 427 godina, sve do 1993., kad je srušen uslijed ratnih dešavanja. Rad na rekonstrukciji mosta trajao je više godina i predstavljao je ogroman pothvat, jer je odlučeno da se most obnovi tehnikama građenja iz XVI stoljeća, a Republika Turska je prva zemlja donator za obnovu Mostara i nadaleko poznatog Starog mosta.
Stari most povezuje dvije obale Neretve i nalazi se smješten između dvaju kula: kule Tare i Herceguše s lijeve i Halebije s desne obale. Dug je 28,7 metara, širok 4,49 metara i karakterizira ga jedan kameni luk, koji se ljeti nalazi 21 metar iznad razine vode.
Stari most je remek-djelo osmanske arhitekture na Balkanu i jedan od najvrednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu, a u srpnju/juli 2005., Stari most i cijeli Stari grad uvršteni su u UNESCO-vu svjetsku kulturnu baštinu.