Na današnji dan 1895.: Sarajevo dobilo električnu rasvjetu – prije Londona i Pariza, a eletrični tramvaj prije Istanbula, Atine, Budimpešte…
Prvi dan maja 1895. godine, zvanično je puštena električna rasvjeta u Sarajevu. Nakon generalne probe 3. i 4. aprila iste godine, Sarajevo je dobilo rasvjetu ulica, javnih objekata i stanova, a zatim i pokretanje industrijskih pogona.
Sarajevo dobiva električnu rasvjetu ulica među prvim gradovima Evrope, pa i prije Londona koji se u tim vremenima i dalje osvjetljavao na plin. A u obližnjem Semizovcu prva sijalica je upaljena pet godina prije nego u Sarajevu – 1890.
Električna rasvjeta je zasijala u Begovoj džamiji 1898. godine, kao prvoj džamiji osvjetljenoj električnom energijom u cijelom islamskom svijetu.
Također, 01. maja 1895. god. Sarajevo dobiva električni tramvaj – prije metropola Srednje i Jugoistočne Evrope (Praga, Bratislave, Beča, Graca, Budimpešte, Ljubljane, Zagreba, Beograda, Sofije, Atine, Istanbula…)
Vozila je proizvela firma “Siemens-Sohukert” (bili su to prvi tramvaji nastali u njenim pogonima), a gazdovanje je povjereno preduzeću “Električna željeznica” koje se nalazilo pod upravom Bosanskohercegovačke državne željeznice.
Trasa električnog tramvaja išla je od željezničke stanice, koja se nalazila kod današnjeg hotela “Bristol” pa do Latinske ćuprije.
(MiruhBosne/historija.ba/Depo)
You might also like
Na današnji dan javno je strijeljan Aćif-efendija Hadžiahmetović
Aćif Hadžiahmetović, u narodu poznat kao Aćif-efendija, jedan od najpoznatijih sandžačkih političara između dva svjetska rata, lider Džemijeta, gradonačelnik Novog Pazara i vođa odbrane Novog Pazara od četnika, strijeljan je,
KRALJICA BOSANSKA, JELENA GRUBA, PRVA I JEDINA
Piše: dr. Ibrahim Kajan Dok je bio živ bosanski kralj Dabiša Kotromanić, imala je samo naslov kraljice, bez vlasti i bez moći. Historija je poznaje kao kraljicu Jelenu koju je
Hoare: Prelazak na islam Bosance nije učinio manje evropskim
U vrijeme kada desnica jača širom Evrope, a mnogi političari simpatije glasača pokušavaju dobiti ističući kako u Evropu treba vratiti kršćanske vrijednosti, utjecajni britanski historičar Marko Attila Hoare kaže da vezivanje religije za