Na današnji dan 1895.: Sarajevo dobilo električnu rasvjetu – prije Londona i Pariza, a eletrični tramvaj prije Istanbula, Atine, Budimpešte…
Prvi dan maja 1895. godine, zvanično je puštena električna rasvjeta u Sarajevu. Nakon generalne probe 3. i 4. aprila iste godine, Sarajevo je dobilo rasvjetu ulica, javnih objekata i stanova, a zatim i pokretanje industrijskih pogona.
Sarajevo dobiva električnu rasvjetu ulica među prvim gradovima Evrope, pa i prije Londona koji se u tim vremenima i dalje osvjetljavao na plin. A u obližnjem Semizovcu prva sijalica je upaljena pet godina prije nego u Sarajevu – 1890.
Električna rasvjeta je zasijala u Begovoj džamiji 1898. godine, kao prvoj džamiji osvjetljenoj električnom energijom u cijelom islamskom svijetu.
Također, 01. maja 1895. god. Sarajevo dobiva električni tramvaj – prije metropola Srednje i Jugoistočne Evrope (Praga, Bratislave, Beča, Graca, Budimpešte, Ljubljane, Zagreba, Beograda, Sofije, Atine, Istanbula…)
Vozila je proizvela firma “Siemens-Sohukert” (bili su to prvi tramvaji nastali u njenim pogonima), a gazdovanje je povjereno preduzeću “Električna željeznica” koje se nalazilo pod upravom Bosanskohercegovačke državne željeznice.
Trasa električnog tramvaja išla je od željezničke stanice, koja se nalazila kod današnjeg hotela “Bristol” pa do Latinske ćuprije.
(MiruhBosne/historija.ba/Depo)
You might also like
O postanku bosanske države, o počecima političke organizacije na bosanskom prostoru
Čini mi se da bosanske zemlje još nisu dobile svoju ustavnu povijest, i to u prvom redu zato što historičari i pravnici problem nastajanja države općenito i u južnoslavenskih naroda
U Zemaljskom muzeju izložba ‘Stoljeće Pave Anđelića’
Povodom obilježavanja 100 godina od rođenja Pave Anđelića, danas je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu svečano otvorena izložba pod nazivom „Stoljeće Pave Anđelića“. Kustosica Zemaljskog muzeja i
826 godina Povelje Kulina bana
Povelja Kulina bana napisana je 29. augusta 1189. godine i predstavlja prvi sačuvani pisani dokument na bosanskom jeziku, koji je jedan bosanski vladar uputio vladaru druge države. Ovim se potvrđuje