Na ruske prijetnje, ukrajinski predsjednik odgovara: Naša vojska je spremna da se bori bilo kada i bilo gdje

SAD upozoravaju Evropu da Rusija možda planirati invaziju na Ukrajinu

Sjedinjene Američke Države podižu uzbunu među saveznicima u Evropskoj uniji da Rusija možda razmišlja o potencijalnoj invaziji na Ukrajinu dok rastu tenzije između Moskve i bloka oko migranata i opskrbe energijom.

S obzirom da Vašington pomno prati gomilanje ruskih snaga u blizini ukrajinske granice, američki zvaničnici su obavijestili kolege iz EU o njihovoj zabrinutosti zbog moguće vojne operacije, piše Bloomberg.com, pozivajući se na više upućenih sagovornika.

Vjeruje se da su procjene zasnovane na informacijama koje SAD još uvijek nisu podijelile s evropskim vladama, što bi se moralo dogoditi prije nego što se donese bilo kakva odluka o kolektivnom odgovoru, rekli su sagovornici ovog američkog medija. Oni su potkrijepljeni javno dostupnim dokazima, tvrde zvaničnici upoznati s razmišljanjem administracije.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je u četvrtak uveče da se SAD konsultiraju sa saveznicima oko nagomilavanja trupa, smatraju Ukrajinu partnerom i osuđuju sve agresivne akte Rusije.

Rusija odgovara da je raspoređivanje vojske na njenoj teritoriji interna stvar i negira bilo kakve agresivne namjere, dok optužuje SAD za provokaciju uplovljavanjem ratnih brodova u Crno more u blizini njene teritorije ove sedmice.

Slične tenzije izbile su u proljeće kada su SAD i Sjevernoatlantski savez optužili Rusiju za gomilanje čak 100.000 vojnika, tenkova i ratnih aviona u blizini granice s Ukrajinom. Kriza je popustila nakon što je američki predsjednik Joe Biden pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i ponudio samit koji je održan u junu.

Najnovije kretanje ruskih trupa i tenkova prema Ukrajini podstaklo je direktora CIA-e Billa Bernsa da ovog mjeseca posjeti Moskvu, gdje je telefonom razgovarao s Putinom. Njemačka kancelarka Angela Merkel također je zatražila od Putina u pozivu u srijedu da iskoristi svoj utjecaj na ruskog saveznika Bjelorusiju kako bi ublažio krizu oko hiljada migranata sa Bliskog istoka koji žele preći granicu s Poljskom u EU. Putin je odbio.

Merkel i Putin su u četvrtak ponovo razgovarali o Ukrajini i Bjelorusiji, navodi se u saopćenju Kremlja. Ruski lider je kritizirao navodnu ukrajinsku upotrebu borbenih dronova u suprotnosti s prethodnim sporazumom i američku vojnu aktivnost u Crnom moru, navodi se u saopćenju.

Američko upozorenje u vezi sa Ukrajinom dolazi u vrijeme vrhunca sukoba između Poljske i Bjelorusije, bliskog ruskog saveznika. I to se odvija usred neizvjesnosti oko povećane isporuke ruskog plina Evropi uprkos Putinovom obećanju da će od ove sedmice povećati isporuke kako bi ublažio energetsku krizu. On traži od evropskih regulatora da daju brzo odobrenje za upravljanje gasovodom Sjeverni tok II od Rusije do Njemačke, projektu kojem su se SAD i Ukrajina protivile smatrajući ga sigurnosnim rizikom.

Rusija nema namjeru  sada započeti rat sa Ukrajinom, iako bi Moskva trebala  pokazati da je spremna upotrijebiti silu ako bude potrebno, rekla je jedna osoba bliska Kremlju. Malo je vjerovatna ofanziva jer bi se ruske trupe suočile s otporom javnosti u Kijevu i drugim gradovima, ali postoji plan da se odgovori na provokacije iz Ukrajine, rekao je drugi zvaničnik.

S obzirom da Zapad priprema nove sankcije protiv Bjelorusije zbog onoga što vidi kao vještačku migracionu krizu, predsjednik Aleksandar Lukašenko zaprijetio je u četvrtak da će zatvoriti ključni plinovod kojim se ruski gas prenosi u EU ako Poljska zatvori njihovu granicu. “Preporučio bih rukovodstvu Poljske, Litvanacima i drugim praznoglavim ljudima da razmisle prije nego što govore”, rekao je Lukašenko.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda raspravljalo je o krizi na bjelorusko-poljskoj granici u četvrtak navečer na zahtjev Estonije, Francuske i Irske. Nakon sastanka, tri evropske članice kritizirale su bjeloruske vlasti u zajedničkoj izjavi s članicama Vijeća sigurnosti Norveškom, Ujedinjenim Kraljevstvom, SAD-om i budućom članicom Albanijom.

U međuvremenu, potpredsjednica SAD Kamala Harris i francuski predsjednik Emmanuel Macron opširno su razgovarali o Ukrajini tokom susreta u srijedu u Parizu, rekao je američki zvaničnik. Bjelorusija je dio istog sigurnosnog konteksta, rekao je zvaničnik.

Rusija je orkestrirala migrantsku krizu između Bjelorusije i Poljske i baltičkih država – Litvanija i Latvija dijele granicu s Bjelorusijom – kako bi pokušala destabilizirati regiju, izjavila su dva zvaničnika američke administracije.

Zabrinutost SAD u vezi sa ruskim namjerama zasnovana je na akumuliranim dokazima i trendovima koji su isti kao i pripreme za Putinovu aneksiju Krima od Ukrajine 2014. godine, rekao je drugi zvaničnik administracije.

Ruski zvaničnici su odbacili optužbe.

„Rusija nema nikakve veze sa onim što se dešava na granici Bjelorusije i Poljske“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima tokom  konferencijskog pozivu u četvrtak.

Dok su američki i ruski generalštabovi u stalnom kontaktu, prisustvo brodova američke mornarice u Crnom moru u blizini Rusije je “apsolutno” pitanje za Putina, dodao je Peskov.

Informacije koje su američki zvaničnici podijelili o Rusiji na nedavnim sastancima u Briselu su uznemirujuće, rekao je jedan od upućenih. Druga osoba naglasila je da ne postoji način da se saznaju prave namjere Moskve i koji bi mogao biti njen sljedeći potez i kada.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba, koji se sastao s državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom u srijedu u Vašingtonu, sugerirao je da su SAD s njim podijelile barem neke nove informacije.

“Ono što smo čuli i vidjeli danas u Vašingtonu odgovara našim vlastitim nalazima i analizi, dodaje neke nove elemente koji nam omogućavaju da dobijemo bolju, sveobuhvatniju sliku”, rekao je Kuleba na zajedničkoj konferenciji za novinare s Blinkenom. Situacija u Bjelorusiji je “potencijalna linija fronta” i ne treba je potcijeniti, rekao je.

SAD “nemaju jasnoću oko namjera Moskve” prema Ukrajini, rekao je Blinken novinarima. „Naša zabrinutost je da bi Rusija mogla napraviti ozbiljnu grešku u pokušaju da ponovi ono što je preduzela 2014.

Ukrajina i Rusija su u sukobu otkako je Putin odgovorio na ukrajinsku revoluciju 2014. koja je zbacila promoskovskog predsjednika, zauzevši Krim. Rusija je takođe podržala separatiste na istoku Ukrajine u ratu u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi.

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju, koja prati situaciju u skladu sa sporazumom iz 2015. godine, saopćila je u srijedu da je njena misija bila svjedok najvećeg broja kršenja primirja od jula 2020. godine tokom posljednje sedmice oktobra.

Neki analitičari tvrde da Putin može vjerovati da je sada vrijeme da se zaustavi bliži zagrljaj Ukrajine sa Zapadom prije nego što dalje napreduje.

“Ono što se čini promijenilo je ruska procjena kuda stvari idu”, rekao je Samuel Charap, viši politikolog u RAND Corporation. “Čini se da su zaključili da, ako nešto ne preduzmu, trendovi idu ka tome da Rusija izgubi Ukrajinu”.

Prema odbrambeno-obavještajnoj firmi Janes, nedavno rusko raspoređivanje je bilo tajno, često se odvijalo noću i izvele su ga elitne kopnene jedinice, za razliku od prilično otvorenog gomilanja u proljeće.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je također bila u Vašingtonu u srijedu, rekla je da su ona i Biden razgovarali o Ukrajini i njihovoj punoj podršci njenom teritorijalnom integritetu.

Ukrajina je objavila svoju ambiciju da se pridruži EU i NATO-u, što je izazvalo bijes Moskve. Dok se zvaničnici Kremlja često privatno hvale da bi ruske snage mogle brzo doći do Kijeva, bilo bi mnogo teže održati kontrolu nad zemljom od 44 miliona stanovnika usred međunarodne osude.

Putin je u aprilu upozorio suparničke nacije da će “zažaliti više nego što su žalile zbog bilo čega u dužem vremenskom periodu” ako pređu rusku “crvenu liniju” po pitanju sigurnosti. Zamjenik predsjednika Donjeg doma ruskog parlamenta Pjotr ​​Tolstoj izjavio je da će “cijela Ukrajina biti dio Rusije i da neće biti Ukrajine” u debati emitiranoj na ruskoj NTV prošlog mjeseca.

“Nadam se da sada cijeli svijet jasno vidi ko zaista želi mir i ko koncentrira skoro 100.000 vojnika na našoj granici”, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u obraćanju naciji kasno u srijedu. „Psihološki pritisak Rusije nema uticaja na nas, naša obavještajna služba ima sve informacije, naša vojska je spremna da se bori bilo kada i bilo gdje”, poručio je.