Načelnik Općine Bužim: Bužim ima najmlađu populaciju u našoj državi sa prosjekom od 32 godine

Načelnik Općine Bužim: Bužim ima najmlađu populaciju u našoj državi sa prosjekom od 32 godine

Načelnik Općine Bužim Zikrija Duraković u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o  prioritetnim ciljevima Općine u narednom periodu, o planovima sa boračkom populacijom, razvoju Općine i pokretanju ekonomskog rasta.

        Razgovarao: Denis RAKANOVIĆ

        ONASA: Na općinskim izborima 2016. godine osvojili ste veliki broj glasova. Kako ocjenjujete rad Općine u proteklom periodu i koji će biti Vaši prirotetni ciljevi u sljedeće četiri godine?

        Duraković: Rezultati na završenim lokalnim izborima, odnosno povećana izlaznost birača za oko 20 posto u odnosu na prethodne izbore, te njihova podrška meni kao kandidatu u procentu od 61 posto jasno govore da su građani Bužima prepoznali odlučnost i nastojanje da u Bužimu promjenimo politički ambijent i način djelovanja svih političkih subjekata, njihovu usmjerenost na koordinaciju i zajedničku suradnju na rješavanju ključnih problema za našu lokalnu zajednicu. Građani Bužima  su takvom načinu rada dali svoju podršku a povećana izlaznost jasno govori da građani žele odlučivati o svemu onom što se tiče njih samih, posebno u lokalnim zajednicama. Smatram velikim uspjehom svih nas koji smo u kampanji apelirali na stanovništvo da izađe na izbore i glasa a posebno jer znam da je u ovom povećanju izlaznosti ključnu ulogu imala mlada generacija stanovništva Bužima.
        Prioritetna pitanja u narednom periodu bi bila:
        -stabilizacija finansijskog stanja općinskog budžeta, rješavanje problema deficita iz prethodnih godina te izmirenje obaveza,
        -konsolidacija javnog komunalnog preduzeća KOMB Bužim,
        -donošenje mjera i poduzimanje svih neophodnih koraka za značajniji ekonomski rast i razvoj općine a sa osnovnim ciljem uvećanjem broja zaposlenih. Isto je moguće postići stvaranjem boljih uslova za razvoj poduzetništva i privlačenje investicija te intenzivniji razvoj poljoprivredne prozvodnje uz pronalaženje mogućnosti za unapređenje iste kroz pokretanje prerađivačkih kapaciteta,
        -završetak svih započetih infrastrukturnih i drugih projekata, od kojih neki traju i po 15 godina. U tom cilju neophodno je sinhronizirano djelovanje općinskog načelnika, općinskog vijeća i predstavnika lokalne zajednice na višim nivoima vlasti.

        ONASA: Izabrani ste za načelnika Općine kao nezavisni kandidat i osvojili 61 posto glasova, a i u mnogim općinama također su izabrani nezavisni kandidati. Da li su građani željeli nešto poručiti sa ovakvim izborom?

        Duraković: Građani su u dosta lokalnih sredina na području Bosne i Hercegovine dali podršku nezavisnim kandidatima, a u znatno većem broju nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
        Grupa nas nezavisnih gradonačelnika i načelnika je od okončanja lokalnih izbora održala nekoliko sastanaka, te smo na taj način pokrenuli novi vid naše zajedničke saradnje i razmjene iskustava. I u narednom periodu namjera nam je na mjesečnom nivou održavati te sastanke, tretirati sve one probleme bitne za lokalne zajednice i nastojati zajednički definisati rješenja istih.
Moje mišljenje, a slično mišljenje je i kolega nezavisnih kandidata jeste da je građanima dosta standardnih politika, standardnih obećanja i megalomanije u tim obećanjima. Pogotovo na lokalnom nivou, građani su suočeni sa životnim problemima i sve više se fokusiraju na konkretne osobe iz svojih sredina a za koje smatraju da mogu napraviti pozitivan iskorak.

        ONASA: Jedan od prvih sastanaka koje ste organizovali otkad ste preuzeli svoju funkciju, je onaj sa Koordinacijom boračkih udruženja iz Bužima. Koji su Vaši planovi sa boračkom populacijom?

        Duraković: Preuzimanjem pozicije općinskog načelnika jedan od prvih sastanaka je bio sa Koordinacijom boračkih udruženja iz Bužima, i na tom sastanku ono prvo što sam im želio prenijeti jeste to da u narednim godinama želim pripadnicima boračkih populacija (po svim kategorijama te populacije i porodicama šehidskih familija, ratnim vojnim invalidima, demobilisanim borcima, logorašima) vratiti dostojanstvo i uraditi sve da ta populacija djeluje ujedinjeno kao što je bila ujedinjena u najtežim danima odbrane od agresije i koja je najzaslužnija što danas živimo u slobodi, živimo u svojoj državi i koja je najzaslužnija što danas uopće imamo općinu.
        Općinske službe i općinski načelnik mogu biti samo partner takvoj ujedinjenoj i koordiniranoj populaciji i u skladu sa finansijskim mogućnostima pomoći sve one projekte koje ta populacija istakne kao svoje a nikako ni općinske službe a pogotovo ne općinski načelnik ne može biti taj koji će određivati koji je to projekat dobar za boračku populaciju a koji ne. Ako su znali u toku agresije biti jedinstveni i jedno i pokazati svima tko su bužimljani i pokazati se kao najbolji i najhrabriji vitezovi ljute krajine i zemlje Bosne ne sumnjam i vjerujem da to mogu biti i sada i opet svima pokazati da nema tog problema koji zajednički ne možemo riješiti.
        Na tom sastanku smo konkretno dogovorili sve vidove zajedničkog rada u narednoj godini, konkretne projekte koji će biti uvršteni u budžet za 2017.godinu i mislim da mogu reći da u naredni period u rješavanje svih problema te u očuvanje i njegovanje historije i događaja iz perioda odbrane od agresije Koordinacija boračkih udruženja Bužim i općinski načelnik ulaze zajednički.


        ONASA: Općina Bužim je prošlu godinu završila u deficitu, prosječna plata je niža od one u FBiH, te ste izjavili da je i BDP nizak. Kako planirate popraviti ovu situaciju?

        Duraković: Od ukupnog broja stanovnika naše općine od oko 20.000 podatak da je u 2016. godini uposlenih bilo svega oko 1.200 radnika dok je na evidenciji zavoda za zapošljavanje 4.259 lica govore sam za sebe. I te brojke su neumoljive i traže da se fokus rada i djelovanja općinskog organa uprave, općinskog načelnika, općinskog vijeća i svih drugih mora usmjeriti na poticanje ekonomskog rasta i zapošljavanja.
        Razvoj općine Bužim i pokretanje ekonomskog rasta na području općine prvenstveno se može postići poticanjem i jačanjem poduzetništva te intenzivnijim razvojem poljoprivredne proizvodnje, prvenstveno onih grana kojima pogoduju geografske karakteristike i povoljni klimatski uslovi.
        Lokalna sredina kao što je Bužim mora svoj razvoj usmjeriti na ono što je trenutno aktuelno, tako da ne možemo mi očekivati da će neko sa strane doći i otvoriti proizvodni pogon koji će zaposliti 100 radnika. Moramo posvetiti pažnju onome što je realno, i učiniću sve kako bi unaprijedio te poslove.
        Općinski načelnik i sve službe općine moraju biti servis i partner svima onima koji imaju namjeru pokrenuti bilo kakav posao, svima onima koji imaju namjeru živjeti od svog rada i privređivati na području općine. Svrha općinske administracije nije da postoji radi sebe nego da aktivno pomaže građanima u servisiranju i rješavanju njihovih potreba u svim segmentima društvenog života, pravovremeno i profesionalno, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
         S druge strane i općinsko vijeće i općinski načelnik sinhronizirano moraju djelovati sa predstavnicima lokalne zajednice na višim nivoima vlasti (kantonalnom, federalnom i državnom) a radi obezbjeđenja dodatnih sredstava neophodnih za razvoj općine prvenstveno kroz infrastrukturne projekte a onda i sve ostale segmente života općine.

        ONASA: Popis stanovništva ide u korist ovoj Općini jer podaci pokazuju da Bužim ima najmlađu populaciju u BiH, sa prosjekom od 32 godine. Da li imate posebne planove za ovu populaciju?

        Duraković: Posljednjim popisom stanovništva u Bosni i Hercegovini je utvrđeno da Bužim ima najmlađu populaciju u našoj državi sa prosjekom od 32 godine. To je ono najbolje što Bužim ima, mlada generacija ljudi koja u Bužimu može donijeti napredak i drugačija razmišljanja, generacija koja treba preuzeti svoju budućnost u svoje ruke i postati aktivni sudionik svih proces na području općine. I naravno da mi moramo tim mladim ljudima posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu, da zajednički s njima pokušamo pronaći način da oni budućnost svoju grade u svojoj općini a kroz razvoj poduzetništva i kreiranje ambijenta za njihov ostanak.
        Lokalna ili bilo koja druga vlast ne može biti imuna na problem mladih ljudi, svakodnevna komunikacija sa njima, aktivan dijalog o potrebama mladih generacija i usmjerenost na zajedničko rješavanje problema koji ih muče mislim da mogu dovesti do poboljšanja položaja mladih ali usko vezano s tim dovesti i do  napretka lokalne zajednice u budućnosti.

        ONASA: Susret privrednika i dijaspore Općine Bužim održan je 30. decembra. Da li će ovo biti jedan od prvih koraka za poboljšanje privrede, ali i ukupne ekonomske situacije?

        Duraković: Prema nekim podacima izvan granica naše domovine živi i radi preko 3.000 bužimljanki i bužimljana, i to je jedna od činjenica koja nas je vodila u namjeri da svake godine organizujemo  susret ili druženje privrednika i dijaspore. Kako je većina njih u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika prisutna u svojoj općini odlučili smo se za termin 30. 12., i to bi u budućnosti trebao postati susret svake godine.
        Načelno smo razgovarali o problemima koja muče i privrednike i dijasporu. Naredni period smo otvorili kao period saradnje, međusobnog što češćeg kontakta i u tom smislu je zamišljeno ovo godišnje okupljanje.
        Zašto ove dvije kategorije? Prvenstveno što ekonomskom rastu i razvoju naše općine u kraćem roku mogu doprinijeti ljudi koji već posluju na području općine, svi ovi naši privrednici i poduzetnici po raznim djelatnostima a s druge strane ljudi koji žive izvan granica države također posjeduju i znanja i iskustva stečena dugogodišnjim radom u zemljama zapadne Evrope i mnogi od njih su spremni i ulagati u svoj zavičaj.
        Naravno motiv za taj susret je bila i želja stvaranja osjećaja kod naših ljudi da ovdje nisu gosti, da je ovo njihov dom i zavičaj i da je namjera u budućnosti tako ih tretirati, kao ravnopravne stanovnike općine.

        ONASA: Rudnik mangana je jedna od svijetlih tačaka Bužima. Nedavno je obilježen Dan rudara, u okviru kojeg ste i javno podržali rad ovog rudnika koji zapošljava 50 radnika, a planiran je i skori izvor rude u Kinu. Da li ova kompanija može biti zvijezda vodilja za ostale kompanije ove općine, ali i BiH?

        Duraković: Rudnik mangana u Bužimu ima svoju tradiciju, poslujući dugi niz godina prije rata bio je okosnica razvoja našeg kraja. Poslije rata kao i na sve bivše privredne subjekte iz onog sistema i na rudnik se odrazila cjelokupna situacija oko poslovanja i privatizacije. Vlasnici i menadžment kompanije ulažu napore da ožive proizvodnju i unaprijede poslovanje iste. Pošto se radi o rudniku koji bi kada bi zaživio u punom kapacitetu upošljavao veći broj radnika općinska administracija mora biti na usluzi i omogućiti investiranje i pokretanje proizvodnje u skladu sa zakonskim okvirom i svojim nadležnostima, a naravno i biti podrška i ovom i svakom drugom investitoru i kod ostalih struktura vlasti.
        Prioritet u svim našim poslovima mora biti povećanje broja uposlenih na području općine a to jedino možemo postići svakodnevnim radom na otklanjanju svih onih problema koji muče naše poduzetnike.

        ONASA: Po čemu je to drugačija i prepoznatljivija Općina Bužim u odnosu na druge općine, te po čemu ćete je Vi učiniti drugačijom?

        Duraković: Bužim je sredina u kojoj su oduvijek živjeli vrijedni i marljivi ljudi, ali i ljudi koji nikad kroz historiju nisu kalkulisali oko odanosti i ljubavi prema jednoj i jedinoj domovini Bosni i Hercegovini.
        I danas su ti vrijedni i marljivi bužimiljanke i bužimljani najveća snaga i najbolja konkurentska prednost Bužima i najbolja garancija da možemo napraviti pozitivan iskorak u svim oblastima života naše općine.
        Bivša vlast na području općine Bužim u proteklih četiri godine se najviše bavila sama sobom a najmanje konkretnim problemima s kojima se suočava stanovništvo naše općine. U protekle četiri godine konstantni i svakodnevni su bili politički sukobi i konfrontacije, prvenstveno na relaciji općinski načelnik – općinsko vijeće. To je za posljedicu imalo da je u ovoj maloj općini politika ušla u sve pore društva i izazvala negativne pojave, odnosno podjele na političkoj osnovi. Naravno da je u takvoj situacije prisutno i preferiranje jednih kod ostvarivanja svojih zahtjeva a zanemarivanje drugih. Takvo stanje se odrazilo i na razvoj same općine, kako ekonomski tako i svih ostalih segmenata života lokalne zajednice.
        Svi pokazatelji upućuju na to da je takvo stanje neodrživo.
         U narednom periodu iskrena mi je namjera a prvenstveno kroz zajedničku saradnju i koordinaciju svih političkih subjekata okupljenih oko moje kandidature politiku što više odmaknuti od svakodnevnog života stanovništva. Kroz rad općinskog organa uprave učiniti da su svi građani u ostvarivanju svojih prava jednaki,općinske službe učiniti profesionalnim servisom koji će aktivno i pravovremeno pomagati građanima u servisiranju i rješavanju njihovih potreba u svim segmentima djelovanja lokalne samouprave, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima bez bilo kakve diskriminacije bilo koga po bilo kom osnovu.
        Namjera mi je biti načelnik svih 19.340 stanovnika naše općine, kako onih koji žive i rade na području općine tako i onih izvan granica naše države.

Previous Nema više kikirikija, nema više sjemenki: Rođenje novog Albanca
Next Uspješna godina: Tešanjski Koteks povećao prihode i proizvodne kapacitete

You might also like

RIJEČ-

Muhamed Šaćirbegović (Sacirbey): Odbio sam poziv predsjednika Izetbegovića da budem njegov nasljednik

‘Holbrooke je bio jedan od tih koji su djelovali na temelju ovog dogovora, i Goražde bi bilo „žrtvovano“ da nije bilo branilaca Goražda i nas u diplomatiji koji su ukazali

RIJEČ-

Ganić: Ova država ima od Kulina bana državnost

Ima puno Damira Džumhura koji na raznim poljima postižu odlične rezultate. Zbog njih smo se i borili, izjavio je za N1 Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. On

RIJEČ-

Drašković: Od srpskih bombi u Sarajevu je ubijeno 12.000 civila

Vuk Drašković, predsjednik Srpskog pokreta obnove (SPO) i dugogodišnji političar u intervjuu za srbijanski Telegraf kazao je da je u Sarajevu od srpskih bombi za tri godine ubijeno blizu 12