Poraz Viktora Orbána je ujedno i poraz za njegove najvažnije političke partnere u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni. U Srbiji, to čak povećava nade opozicije u promjenu vlasti.
Smjena premijera Viktora Orbana u Mađarskoj je ujedno i poraz za njegova tri najvažnija politička partnera na Balkanu. Za srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, vođu separatista bosanskih Srba Milorada Dodika i makedonskog premijera Hristijana Mickoskog, njihov najvažniji politički saveznik u EU je izgubljen.
Od svog ponovnog izbora 2010. godine, Orbán je uporno gradio, promovirao ili kooptirao, kroz raskošne finansijske isplate, mrežu neliberalnih think tankova, medija i stranaka, čija je budućnost sada neizvjesna.
Orbánov najmoćniji partner u regiji bio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Tek prošle sedmice, srbijanske vlasti su priredile sumnjiv spektakl koji je većina posmatrača protumačila kao podršku Beograda Orbánu u predizbornoj kampanji:
Srpska vojna obavještajna služba tvrdi da je spriječila planirane napade na plinovod koji snabdijeva Srbiju i Mađarsku ruskim plinom. “Želio bih zahvaliti Srbiji na brzoj i efikasnoj akciji. Spriječili su veliku katastrofu”, rekao je Orbán.
Podrška kampanji iz Srbije?
Navodna otkrića u Srbiji dala su mu izgovor da rasporedi vojsku u svojoj zemlji kako bi čuvala navodno ugroženi naftovod, što je, u završnoj fazi izborne kampanje, Orbánu pružilo ratoborne slike sebe kao branioca mađarskih interesa. To mu nije koristilo. Ne bi bilo iznenađenje da istrage o navodnoj zavjeri za napad u Srbiji sada brzo propadnu.
Još jedan važan Orbanov klijent u regiji je Milorad Dodik, moćni političar bosanskih Srba kojem je zabranjeno bavljenje politikom u Bosni i Hercegovini već nekoliko godina. Godinama se zalagao za otcjepljenje Republike Srpske (RS) dijela zemlje kojim dominiraju Srbi od ostatka države.
Iako Orbán nije eksplicitno podržavao ovaj separatizam, podržao je bivšeg predsjednika Republike Srpske Dodika. Budimpešta se dosljedno opirala nametanju sankcija Dodiku unutar EU. Štaviše, Mađarska je Dodiku darivala poklone prije važnih izbora.
Tokom posjete Banjoj Luci u julu 2022. godine, mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó najavio je mađarski zajam od 100 miliona eura za podršku poljoprivrednicima u Republici Srpskoj (RS). Novac je ismijavan u Bosni kao dio programa u kojem autokrate pomažu autokratama. Dvije godine kasnije, Orbán je od Dodika primio Orden za zasluge Republike Srpske. Kada se Dodik suočio s hapšenjem od strane bosanskih vlasti početkom 2025. godine, Orbán je poslao pripadnike mađarske antiterorističke jedinice TEK, obučene u civilnu odjeću, u RS radi njegove zaštite. Kada je operacija otkrivena, proglašena je rutinskom vježbom.
Azil za osuđenog šefa obavještajne službe
Orbanove veze s konzervativnom vladajućom strankom VMRO u Sjevernoj Makedoniji također su bile bliske. To je postalo očigledno mnogo prije nego što je njen dugogodišnji predsjednik, bivši premijer Nikola Gruevski, naišao na probleme sa zakonom. Godine 2015. otkriveno je da je rođak Gruevskog, kojeg je premijer imenovao za šefa obavještajne službe, po njegovom naređenju godinama ilegalno prisluškivao hiljade Makedonaca – članova opozicije, novinara, aktivista za građanska prava, advokata, pa čak i članova stranke.
Nakon što je Gruevski 2018. godine osuđen na dvije godine zatvora zbog zloupotrebe položaja, pobjegao je u Mađarsku. Tamo mu je ubrzanim postupkom odobren status političkog izbjeglice i od tada uživa azil.
Orbanove veze sa sadašnjim makedonskim premijerom Mickoskim su također bliske. Nakon sastanka u Budimpešti krajem marta, Mickoski je pohvalio Orbana kao “hrabrog lidera koji donosi odluke u interesu svoje zemlje” i koji se oslanja na “porodične vrijednosti, tradiciju i nacionalni identitet”.
Orbánov poraz daje nadu opoziciji
Orbán je obećao svom savezniku zajam od 500 miliona eura tokom razgovora u Sjevernoj Makedoniji u septembru 2024. Kao i u drugim zemljama u regiji, biznismeni povezani s Orbánom također su kupili brojne makedonske medije, uključujući televizijsku stanicu Alfa. Ovi mediji pouzdano izvještavaju u skladu sa stavovima Mickoskog i Orbána.
Takva mreža, izgrađena tokom decenije i po, a posebno u medijskom sektoru sa njegovim složenim vlasničkim strukturama, neće se urušiti preko noći samo zato što je Orbán izgubio vlast. Međutim, posljednjih godina često su se pojavljivali izvještaji da je finansijska podrška iz Budimpešte postala rjeđa, a u nekim slučajevima je i potpuno prestala. Činjenica da EU uskraćuje milijarde eura finansiranja EU zbog kršenja vladavine prava i drugih kršenja u Mađarskoj nije prošla bez posljedica.
U Srbiji, opozicija sada gaji nadu da bi Orbánov pad mogao najaviti i politički kraj Vučića. Iako se veliki val protesta u Srbiji protiv njegovog režima smirio, ostavio je traga. Ukoliko studenti koji protestuju izađu sa svojom listom na sljedećim parlamentarnim izborima, moguće je da bi dominacija Vučićeve Srpske napredne stranke mogla biti poljuljana.
Međutim, nije jasno kako bi takva studentska lista mogla izgledati. Nadalje, u Srbiji ne postoji nijedan opozicioni političar koji uživa i približno podršku Pétera Magyara. Datum izbora također nije određen. Ali neliberalna osovina na Zapadnom Balkanu je očito oslabljena Orbánovim gubitkom moći.
