Nakon Titove smrti udarili su po Bosni: Beogradska konstrukcija ‘Tamnovilajetske BiH’

Nakon Titove smrti udarili su po Bosni: Beogradska konstrukcija ‘Tamnovilajetske BiH’

U fokusu ovog rada Denisa Veladžića je slika tamnovilajetske Bosne i Hercegovine koja se, kao konstruirana i diseminirana percepcija pomenute republike, javlja u beogradskoj informativno-izdavačkoj djelatnosti s početka 1980-ih godina. Ideološka sintagma tamnovilajetska BiH podrazumijeva “kritizerski” i negativan uklon prema društveno-političkoj zbilji i prilikama u toj republici.

Rad ukazuje na glavne propagatore sintagme i objašnjava njihov pokretački motiv, stavljajući njihov aktivizam u kontekst širih društveno-političkih prilika i kretanja na ideološkoj sceni socijalističke Jugoslavije tog vremena. Kroz analizu narativa kojim se gradila ova slika, primijenjenih sredstava i metoda rada proponenata ove percepcije, njihovog etičkog i naučnog pristupa u obradi fakata i predstavljanju bh. zbilje, rad ukazuje na glavne gradivne teze kojim se konstruirala slika tamnovilajetske BiH.

-“Val” tendencioznog, aferaškog i manipulativnog pisanja o Bosni i Hercegovini, tačnije tretiranja različitih “bosanskohercegovačkih” tema s izrazito negativnim uklonom, u beogradskim sredstvima informiranja i izdavačkoj djelatnosti počinje u godini Titove smrti, da bi tokom 1981. došlo do umnožavanja ovakvih napisa u mjeri da je takav odnos, krajem 1982. i početkom 1983, zaprimio karakteristike organizovane medijske kampanje.

Cjelovit tekst ‘Diseminacija slike tamnovilajetske BiH u beogradskoj
izdavačkoj i informativnoj djelatnosti s početka 1980-ih
godina
‘ dostupan u online izdanju časopisa Historijska traganja, Inistitut za historiju UNSA.

Previous SIPA provjerava nabavku respiratora u Rs
Next Doznake bosanske dijaspore te ino-penzije doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije

You might also like

HISTORIJA

Bosansko bogumilstvo (Nastavak 5.)

Autor: Prof. dr. Enver Imamović Križarski pohodi na Bosnu Da su bosanski bogumili predstavljali ne samo vjersku nego i političku snagu zemlje, vidi se iz slučaja koji se zbio 1304.

SEHARA

TOMAŠ KOTROMANIĆ: Život i smrt pretposljednjeg bosanskog kralja

Jedna od stoljetnih „bosanskih tajni“ svakako je i nerasvijetljena smrt kralja Sjepana Tomaša Kotromanića godine 1461., dvije godine prije rasula i propasti Kraljevine Bosne. Piše: Ibrahim Kajan Puno je istine

HISTORIJA

Dah kulture i burne historije u Bihaću

Bihać je tokom svog prerastanja u moderan proevropski grad prošao put satkan od brojnih promjena kulturne, vjerske i političke naravi. Piše: Fahrudin Vojić Bihać je jedan od rijetkih gradova u