Naselja bosanske srednjevjekovne države: Prozor u Rami

Oko rijeke Rame nalazila se Župa Rama. Ugarski kralj Bela II uzeo je titulu rex Ramae 1138 godine.

U vrijeme Popa Dukljanina Župa Rama je pripadala oblasti Podgorja.

Ona je bila stalno u sastavu bosanske države.

U povelji bana Stjepana II Kotromanića od 1323 god. spominje se knez Rame Ostoja Pribojević. Ban Stjepan II Kotromanić se naziva 1345 godine banom Rame.

Ban Tvrtko je izdao povelju vojvodi Vukcu Hrvatiniću pod Prozorom u Rami 1366 god., jer mu je pomagao u borbi protiv kralja Ludviga I 1363 godine.

Dubrovačko Veliko vijeće spominje 13-II-1433 god. da je njihov poslanik pisao iz Prozora u Rami.

Kralj Matija Korvin je darovao Župu Ramu 1463 god. knezu Vladislavu Hercegoviću za vojne zasluge koje je stekao u ratu protiv Turaka.

Kroz Župu Ramu je vodio put iz Župe Neretve, Župe Uskoplja i Župe Lepenice. Franjevci su imali samostan sv. Petra u Rami (Šćitu) koji se nalazi u popisu župa bosanske vikarije od 1514 godine.

Grad Prozor je bio glavni centar Župe Rame u XIV i XV vijeku – navodi Marko Vego u radu Naselja bosanske srednjevjekovne države.

(MiruhBosne)